Search Results For “Psiholog onlaйn 2021 Psiholog online Psiholog v onlaйne psihologov onlaйn Psihologi Online insta---batmanapollo”

“ĐERDAP“ OSTAO BEZ DIREKTORA

Od 1. oktobra, Privredno društvo “Đerdap“, u čijem sastavu posluju hidroelektrane “Đerdap 1 i 2“, “Vlasina“ i “Pirot“, koje strujom snabdeva više od četvrtine Srbije – ostalo je bez direktora. Jer, Goran Knežević, koji je do sada obavljao tu funkciju, prelazi na drugo radno mesto u EPS.

Naše informacije govore i da će upravljanje nad našom najvećom hidroelektranom “Đerdap 1“, kod Kladova, preuzeti Petar Manzalović, koji je do sada bio na funkciji rukovodioca revitalizacije. Inače, najveća HE u Srbiji je bez direktora već nekoliko meseci, otkada je to mesto napustio Ljubiša Jokić.

Knežević, koji je po struci diplomirani ekonomista, već je bio direktor PD “Đerdap“ od 2008. do 2010, a na tu funkciju je došao sa mesta zamenika generalnog direktora JP “Putevi Srbije“. Iz tog perioda ostao je upamćen po tome što je izneo stav da bi sa ruskom firmom “Silovije mašine“, koja je dobila posao revitalizacije HE “Đerdap 1“, “ukoliko nastave sa kašnjenjem, trebalo raskinuti ugovor i raspisati novi tender“.

Na mestu direktora PD “Đerdap“ nasledio ga je Dragan Stanković. Ali, Knežević, koji je, navodno, kadar Nove Srbije, koju vodi ministar bez portfelja Velimir Ilić, vratio se tu fotelju 2013. godine, nakon formiranja nove Vlade Srbije.

Nije poznato da li je Knežević smenjen ili je sam napustio mesto direktora, ali je činjenica da se situacija iskomplikovala nakon strukturnih promena u Elektroprivredi Srbije, jer je umesto Privrednog društva, “Đerdap“ postao ogranak EPS.

A, zbog nepovoljne hidrologije u septembru, hidroelektrana „Đerdap 1“ proizvela je 214,4 miliona kilovat-časova električne energije ili 81 odsto od plana za taj mesec. To je „cena“ sušnog perioda, tako da je realizacija dinamičkog proizvodnog plana od 260 miliona kilovat-sati struje umanjena za 19 odsto. Za devet meseci hidrocentrala kod Kladova EPS je isporučila više od četiri milijarde kilovat-časova struje, odnosno 89 odsto od dinamičkog plana za taj period u godini. Plan za oktobar je oko 267 miliona kilovat-sati električne energije. Pri trenutnom dotoku od samo 2.600 kubika vode u sekundi, hidroaagregati u prvoj đerdapskoj hidrocentrali dnevno proizvedu 8,2 miliona kilovat-časova električne energije.

SOKOBANJA – MESTO KOJE JE NUŠIĆ VOLEO

Može li se započeti priča o ovom mestu, a da se izostavi krilatica: „Sokobanja, Soko grad, dođeš star, odeš mlad“? Može, ali u senci bi onda ostala i anegdota o Branislavu Nušiću koji ju je skovao jednog leta. Sjajni komediograf, tvorac uvek aktuelnih dela, bio je čest gost ovog kraja, pa ga je fotograf Siniša Ristić zamolio da sa suprugom „ispozira“ pred njegovim objektivom. Kada je Nušić otišao po fotografiju, bio je zadivljen kako je ispala i kako je na njoj izgledao Soko grad, uzeo je hemijsku i na slici zapisao onu krilaticu. I upravo je ona fotografiju pretvorila u razglednicu, koja je narednih godina obavezno stizala na adrese onih čiji su prijatelji i rođaci boravili ovde. Tako se šarmantna priča lepo „ugnezdila“ u kontekst svega onog što Sokobanja jeste i što je čini srpskom kraljicom turizma.

Nekada se zvala jednostavno – Banja. Za vreme Hajduk Veljka bila je Banjica, potom Velika Banja, onda opet Banja, pa Aleksinačka Banja, zatim Soko Banja i od 1859. Sokobanja. Kada je knez Miloš 1834. naredio da se obnovi turski amam i podigne kupatilo, potencijali mesta su počeli da se koriste, broj gostiju koji su dolazili da se leče, odlaze u kupatila, šetaju do izvora Moravice i Ozrena, rastao je… Između dva svetska rata je važila za mondensko letovalište i lečilište, ali je vremenom, ne gubeći na lepoti, postala prijemčiva za široke narodne mase. Dobar glas o njoj dugo se i daleko čuje. Ovu privilegiju duguje samim položajem, činjenicom da je tu u jugoistočnoj Srbiji smeštena u podnožju Ozrena, ali okružena i Rtnjom, Devicom i Bukovikom. Zasluženo je zovu gospodarem banjskog turizma, jer joj osim lokacije u prilog ide idealna nadmorska visina, ruža vetrova i velika koncentracija negativnih jona u vazduhu. To verovatno najbolje znaju oni koji u banju na obali Moravice dolaze da dišu. Astma, bronhitis i ostala oboljenja respiratornih puteva ovde gube bitku, zbog čega je Sokobanja punih 180 godina cenjeni zdravstveni centar. Nekoliko specijalizovanih ustanova radi punim kapacitetom tokom čitave godine, ali vazdušna banja je atraktivna i za one koji bi samo da odmaraju ili da se ponašaju kao pravi turisti.

Ovde za svakog ima po nešto, zbog čega je Sokobanja jedna od najposećenijih mesta u Srbiji. Osim bolnice za plućne bolesti, tu je i ona za lečenje očnih problema, ali je ova banja melem i za osobe koje imaju problema sa nervima, žlezdama sa unutrašnjim lučenjem, bubrezima, anemijom… Olakšanje pronalaze kupajući se u kadama na Banjici gde se koriste hipotermalni izvori, sa temperaturom između 28 i 34 stepena Celzijusovih.

Manje je poznato da je reč i o prvoj ekološkoj opštini u Srbiji koju osim termomineralnih izvora (pet) odlikuje i specifična klima, pa boravak ovde doprinosi opštem stanju organizma. Sve to uz uživanje u prirodi koja na mnogim mestima deluje kao istinski netaknuta, a dovoljno je lepa i u parkovima u centru.

Uređena izletišta, čak 16, su ono što banju čini primamljivom za uživanje u prirodi, piknikovanje, bezbrižno igranje sa decom… Najveću cenu i dalje drži Lepterija, proglašena predelom izuzetnih odlika, a udaljena od centra svega kilometar i po. Prijatni i vrlo ljubazni meštani će vam ispričati legendu po kojoj je zapovednik Soko grada imao lepu ćerku Lepteriju u koju se zagledao sin gospodara obližnjeg Vrmaškog grada Župan. Roditelji su branili vezu, jer se nije uklapala u njihove planove. Međutim, mladi su se dogovorili da se iskradu jedne noći, a kada je to primetio, Lepterijin otac je poslao poteru za njima i naredio vojnicima da ćerku ubiju čim je pronađu. Upravo to se dogodilo, pa je Župan odlučio da presudi sebi. Skočio je u najdublji vir Moravice, koji je nazvan po njemu, a kao uspomena na devojku ostao je proplanak Lepterija. Više načina možete da izaberete da biste došli do nje, ali možda najviše prija put koji vodi duž same obale Moravice. Kada spazite veliko odmaralište, apartmane sa restoranom, park sa mobilijarom za mališane i uređenu plažu, na pravom ste mestu. Ovaj prostor je uvek posećen, a pogotovo u vreme prvomajskih praznika. Ko ne želi da sam pravi roštilj, može da svrati u restoran napravljen ispod same stene na obali reke, gde vodenica okreće ražanj. Turisti obično krenu i u potragu za Bogorodicom sa Isusom u naručju, udubljenjem u steni, koje se nalazi na desnoj obali Moravice, čim se pređe drveni mostić. U blizini se sakrila i Hajduk Veljkova pećina i crkva posvećena rođenju Presvete Bogorodice, pa je poseta Lepteriji zanimljiva iz više razloga. Obično u paketu sa obilaskom ovog izletišta ide i penjanje do Soko grada, srednjovekovne tvrđave izgrađene na temeljima utvrđenja iz četvrtog veka. Ako se odlučite da je osvojite, računajte na uspon koji morate da savlađujete u udobnoj obući, ali i u dobroj formi. Sve uzdahe koje ćete do Soko grada ispustiti zaboravićete kada stignete do njega i spazite kakav vidikovac pruža…

RAČUN ZA GREJANJE U VIŠE RATA

Sedamnaestu sednicu negotinskog lokalnog parlamenta obeležio je niz odluka, imenovanje novih-starih direktora, ali i napuštanje sednice od strane odbornika opozicije, nakon što je Golub Rajić, koji je na sednici imenovan za direktora JKP “Badnjevo”, podneo finansijski i izveštaj o radu komunala u 2014.

– Ovde se ništa bitno neće promeniti u sali, bila tu opozicija ili ne. Nema prenosa sednica, a imate ugovore o projektnom sufinansiranju sa brojnim medijima. Svaka sednica počinje tako što ograničavate vreme trajanja diskusije – poručila je Radmila Gerov, šef odborničke grupe LDP, koja je nakon toga sa svojim odbornicima napustila sednicu. Za njom su krenuli i ostali odbornici opozicije iz redova Vlaške stranke i DS.

Iako još uvek nije poznata cena grejanja za nastupajuću grejnu sezonu, jer je odluka o tome vraćena na doradu, odbornici SO Negotin su većinom glasova doneli odluku o utvrđivanju valute plaćanja varijabilnog i fiksnog dela iznosa za predstojeću sezonu.

– Nadzorni odbor JKP “Badnjevo” je doneo predlog i odluku i mi smo za ovu grejnu sezonu predložili da se plaćanje vrši u sedam mesečnih rata, a ne devet kao prošle godine. To znači da bi obaveze iz perioda 15. oktobar do 1. novembra bile plaćane sa rokom do 30. novembra i tako redom do aprilskih računa koji bi se plaćali 30. maja. To bi bio varijabilni deo, dok bi se fiksni deo plaćao na 12 mesečnih rata. Nama ovo mnogo znači, jer time nećemo imati potrebe za kreditnim zaduženjima da bismo mogli da ispratimo grejnu sezonu – kaže Golub Rajić, direktor JKP “Badnjevo”.

Odbornici vladajuće koalicije dali su i saglasnost na odluku Nadzornog odbora o novim cenama komunalnih usluga, od 29. jula. Cena vode je za pet odsto viša od dosadašnje i iznosi 38,97 dinara po kubiku za domaćinstva. Ustanove i privreda plaćaće vodu u istim iznosima kao i do sada, 74,22 dinara, odnosno 111,33 dinara po kubiku. Nova, korigovana cena grejanja, najavio je predsednik opštine biće usvojena na narednoj sednici lokalnog parlamenta.

– Vratio sam na doradu predloženu cenu grejanja, ali smo odobrili dinamiku plaćanja varijabilnog dela računa za grejanje, sa rokom od 30 dana za plaćanje, što će, verujem, olakšati građanima. Prošle godine smo imali propuste u formiranju cene, tako da smo to morali da vratimo na doradu i ove godine temeljno proučavamo Uredbu o isporuci toplotne energije, sa namerom da obezbedimo sigurnu odluku koja će proći zakonsku regulativu. Što se cene grejanja tiče, mogu da najavim da će najverovatnije biti i niža, s obzirom da je cena mazuta na tržištu opala. Odluku o novoj ceni grejanja donećemo na narednoj sednici – kaže Jovan Milovanović, predsednik Opštine Negotin.

JKP “Badnjevo”, Istorijski arhiv Negotina i Muzej Krajine dobili su direktore: Goluba Rajića, Nenada Vojinovića i Ivicu Trajkovića, inače dosadašnje vršioce dužnosti, dok je Narodna biblioteka “Dositej Novaković” dobila v.d. direktora Milorada Grbovića, mastera bibliotekarstva, jer su odbornici doneli rešenje o neprihvatanju predloga Upravnog odbora ove ustanove da se za direktora imenuje po validno sprovedenom konkursu Suzana Sirotović, dosadašnja direktorka. Nove članove Upravnog odbora dobila je Predškolska ustanova “Pčelica”, a članove Školskog odbora Tehnička i Muzičke škola „Stevan Mokranjac”.

MILION EVRA ZA KNJAŽEVAČKI AGRAR

U Domu kulture u Knjaževcu potpisani su ugovori o subvencijama u oblasti mlečnog govedarstva i subvencionisanoj nabavci mehanizacije i opreme za poljoprivredu. Parafirano je 306 ugovora, ukupne vrednosti 14,6 miliona dinara.

Mere koje lokalna samouprava, preko Fonda za razvoj poljoprivrede, sprovodi od 2012. godine vidljive su u svakom delu opštine Knjaževac.

– U prethodnom periodu imali smo više od 1.000 korisnika po raznim konkursima našeg Fonda. U ovom delu Srbije smo jedinstvena opština koja je u periodu od 2012. do ove godine uložila 1.000.000 evra u direktnu podršku razvoju poljoprivrede – kaže Dalibor Stanojević, predsednik Upravnog odbora Fonda za razvoj poljoprivrede opštine Knjaževac.
Opština Knjaževac program podrške ruralnom razvoju realizovala je kroz tri mere. Prva je intenzivno investiranje u poljoprivrednu proizvodnju.

– Ljudi koji su na selu moraju od nečega da žive, a mi smo u prethodne tri godine više od 100 miliona dinara uložili u mere subvencije u vidu pomoći voćarima i stočarima. Takođe, mnogo je urađeno po pitanju ruralne infrastrukture. Više od 250 miliona dinara uloženo je u popravku puteva, sisteme vodosnabdevanja, elektrifikaciju. Treća mera, po kojoj smo jedinstveni u Srbiji, je besplatni javni prevoz na području opštine za sve kategorije stanovništva – izjavio je Milan Đokić, predsednik opštine.

BOLJEVAC REŠAVA VODOSNABDEVANJE

Rešavanje problema vodosnabdevanja jedan je od ključnih ciljeva opštine u narednom periodu kaže predsednik opštine Boljevac Nebojša Marjanović. – Novac dobijen od nemačke organizacije GIZ i švajcarske Vlade za najuspešniju naplatu poreza u istočnoj Srbiji, biće iskorišćen za radove na vodovodnoj mreži u boljevačkim selima.

U toku je izrada projekta, a početak radova planiran je za kraj godine. Podsećanja radi, Boljevac je nagrađen sa 333.000 evra u konkurenciji devet opština istočne Srbije, a projekat su zajednički organizovale i pratile švajcarska i nemačka Agencija za razvoj i saradnju.

KNJAŽEVAC DOBIO TURISTIČKI CVET

Za doprinos unapređenju turizma i podizanje kvaliteta usluga, Turistička organizacija opštine Knjaževac dobila je najviše priznanje u srpskom turizmu – nagradu “Turistički cvet“. “Turistička organizacija Knjaževca i destinacija Knjaževac su oni koji prave baštu turističkih cvetova i drugih nagrada“, rekla je na svečanosti u Plati Srbija Gordana Plamenac, direktorka Turističke organizacije Srbije.
Iza ove nagrade, koja podrazumeva učešće na sajmu turizma u Utrehtu u Holandiji i svih koje su u  Knjaževac stigle za nepunih godinu dana je veliki trud i timski rad, kazao je direktor Turističke organizacije Boban Marković.
– Ovo je za godinu dana drugo veliko priznanje, nakon nagrade za izuzetnu destinaciju Evrope. Moram da vam otkrijem da ćemo već u sredu dobiti još jednu veliku, međunarodnu nagradu za agresivni razvoj turizma – postali smo bvrend menadžer za jugoistočnu Evropu. Mi imamo sa čim da radimo i šta da promovišemo i nadam se da će dobar glas o jednom timskom radu dopreti do nadležnih organa, do ministarstava, Republike, Vlade, kojima je data na upravljanje Stara planina i da će se nastaviti radovi na Staroj planini – kazao je Marković.
Konkurencija je ove godine bila izuzetno jaka, rekla je na svečanosti u Palati Srbija u Beogradu direktorka Turističke organizacije Srbije Gordana Plamenac.
– Mogu da izrazim zadovoljstvo što nam se ove godine prijavio veliki broj konkurenata za nagradu “Turistički cvet“ i za nagradu EDEN. To govori da je turizam stao na pravo mesto i dobio onu vidljivost i značaj koji zaslužuje. To je uverilo sve nas u činjenicu da uspeh odlazi sinergičnim radom i verovanjem u ono što činimo – istakla je Plamenac.

ZA DEČJU PORNOGRAFIJU – 16 MESECI ZATVORA

Višestruki povratnik Srđan Čelojević (43) iz Prahova kod Negotina, odlukom Apelacionog suda u Beogradu pravosnažno je osuđen na godinu i četiri meseca zatvora zato što je nabaljvao i posedovao fotografije i snimke na kojima su bila deca. Kod ovog internet pedofila prilikom hapšenja u januaru pronađeno je 318 fotografija i osam video snimaka pornografske sadržine, koji su nastali seksualnim iskorišćavanjem maloletnika.

-Koristeći softvere koji funkcionišu kao zatvorena mreža i omogućavaju korisnicima da dele, traže i uzimaju bilo koju vrstu računarskih podataka, on je na svom računaru, u polje za pretrage, unosio pojmove vezane za maloletničku pornografiju. Tako je pribavio za sebe i čuvao na hard disku svog računara i mikro CD memorijskoj kartici 318 fotografija od 8,57 MB i 8 video klipova od 0,987 GB koji su nastali iskorišćavanjem maloletnih lica u pornografske svrhe – navodi se u presudi Apelacionog suda.

Ovom pravosnažnom sudskom odlukom potvrđena je presuda Višeg suda u Beogradu, kojom mu je pored kazne, izrečena i mera bezbednosti, oduzimanja lapa topa i CD kartice sa spornim pornografskim materijalima.
Zanimljivo je da je Čelojević hapšen i u julu 2012. zbog istog krivičnog dela u nastavku akcije
„Armagedon“. I tada je prilikom pretresa njegovog doma pronađena veća količina pornografskog materijala nastalog iskorišćavanjem dece uzrasta od pet do 12 godina.

U TRENU OSTALI BEZ SVEGA

Pre dvadesetak dana, u požaru koji je izbio preko puta kladovske Elektrodistibucije, izgorela je drvena baraka površine oko 300 kvadrata sa osam stambenih jedinica.  Borba sa vatrenom stihijom trajala je više od dva časa, koliko je bilo potrebno da se požar stavi pod kontrolu. Međutim, uprkos tome, plamen je progutao objekat u kome su stanovali Svetlana Vuković i Miroslav Poljaković, koji žive u vanbračnoj zajednici, tako da su oni za desetak minuta ostali bez krova nad glavom.

– Sve je izgorelo. Nameštaj, bela tehnika, lična dukumenta, odeća, obuća… Sve što smo sticali boreći se sa surovom stvarnošću otišlo je u nepovrat. Oboje smo bez posla, dovijamo se kako znamo, ali nas nevolja nije mimoišla –  s tugom u glasu govori Svetlana.

Na početku jeseni, Svetlana i Miroslav dane provode pod vedrim nebom iako im je obezbeđen prinudni smeštaj u susednoj baraci. Kako kažu – to nije dovoljno – jer im je sve izgorelo, tako da im je potrebna pomoć ljudi dobre volje.

– Potrebno nam je sve – od šporeta do garderobe. Obijamo pragove, svi obećavaju, ali za sada pomoć izostaje. Lokalna samouprava pružila nam je podršku i dodelila jednokratnu pomoć, ali su im mogućnosti ograničene – objašnjava Svetlana.

– Svaka pomoć nam je dragocena – nadovezuje se Miroslav. – Da li u novcu, građevinskom materijalu ili u nameštaju – nebitno je. Sve nam je sve potrebno, jer smo bez igde ičega. Ostali smo na ulici.

Prinudni smeštaj je trenutno rešenje iako ne ispunjava ni minimum higijenskih uslova. Stan je bez vode i sanitarnih prostorija, ali dvoje Kladovljana nemaju izbora, jer negde moraju da provedu zimu i uzdaju se u humanost svojih sugrađana.

Svetlana Vuković kaže da ljudi koji mogu da im pomognu novčani iznos treba da uplate na tekući račun broj 205 -9001019430714-02, kod Komercijalne banke. Ona se, veli između dva uzdaha, uzda u razumevanje Kladovljana koji je pamte kao redovnog učesnika Bogojavljenskog plivanja.

– Vatrena stihija progutala je i uspomene na 11 učešća na priredbi koja je deo srpske tradicije – odmahuje glavom Svetlana, krijući suze.

ČETIRI DECENIJE TIMACUM MINUSA

Izložbom “Timacum minus – dva sveta“, arheologa Bojane Ilijić, Zavičajni muzej obležio je 40 godina od prvih sistematskih istraživanja arheološkog lokaliteta u Ravni.
Pre četiri decenije, danas daleke 1975. godine, Arheološki institut iz Beograda i Zavičajni muzej iz Knjaževca započeli su prva istraživanja Timacum minusa, najstarijeg rimskog vojnog utvrđenja u timočkoj oblasti, je izložbom “Timacum minus – dva sveta“, arheolog Bojana Ilijić, naglašavajući da vreme za arheološko nalazište u Ravni tek dolazi, s obzirom da je reč o rudarsko – metalurškom naselju, koje je snabdevalo celo rimsko carstvo.
– Utvrđenje u Ravni ima dva sloja od kojih je jedan srednjovekovni, a drugi antički. Htela sam da prikažem, ta dva različita sveta – jedan svetovni, a drugi duhovni. Arheologija se obično povezuje sa materijalnim ostacima, ali na osnovu njih možemo dosta da saznamo i o duhovnoj kulturi. Nalazište u Ravni ima još puno toga da kaže srpskoj i svetskoj arheologiji, zato što je jedini  arheo – metalurški centar iz doba kada su Rimljani ostali bez Dakije i kada im je bio potreban novi zlatonosni rudnik koji će snabdevati celo rimsko carstvo – kazala je o izložbi Bojana Ilijić.
Prvi arheolozi na Timacum minusu bili su dr Petar Petrović iz Arheološkog instituta u Beogradu i knjaževački arheolog Svetozar Jovanović. Od tada, ove dve institucije zajednički brinu o lokalitetu od velikog značaja za srpsku kulturu i nauku, podsetila je Sofija Petković, koja danas rukovodi istraživanjima.
– Mesto Timacum minusa je među arheološkim nalazištima od velikog značaja. To je njegova zvanična kategorizacija, ali Timacum minus  je i “karika koja nedostaje“, jedino rimsko nalazište na putu između utvrđenja i grada, između zanatskog i metakurškog centra i jedne velike urbane anglomeracije,“ kaže Petkovićeva.
U brojim poštovaocima ispunjenom dvorištu Muzeja, sećanja sa publikom podelili su i arhitekta Sima Gušić, idejni tvorac Arheo – etno parka u Ravni, te Vladimir Petrović, sin Petra Petrovića i sam arheolog. Za svesrdnu podršku u radu i promociju Timacum minusa uručene su zahvalnice  institucijama i pojedincima iz knjaževačke opštine i Republike.

SUŠA UMANJILA ROD KUKURUZA

Dugotrajna suša koja je pogodila Istočnu Srbiju, a posebno Borski okrug, značajno je umanjila ovogodišnji rod najznačajnije poljoprivredne kulture – kukuruza. Na pojedinim parcelama, ističu stručnjaci, roda uopšte i nema, a na onima gde ga ima, šteta je i do 50 odsto. Ovom kulturnom je na području Borskog okruga, inače, zasejano oko 20.000 hektara.

– Prinosi su smanjeni, u zavisnosti od parcele, od 30 do 50 odsto u odnosu na višegodišnji prosek, koji je oko pet tona po hektaru – navodi dipl. inženjer Zorica Petkanić, stručni saradnik za tehnologiju biljnih proizvoda negotinske Poljoprivredne savetodavne i stručne službe.

Najveću štetu prouzrokovale su izrazito visoke temperature, konstantno preko 35 stepeni, baš u vreme oplodnje kukuruza, pa polen uopšte i nije mogao da bude aktivan.

– Kada se ovome doda i činjenica da jako mali broj poljoprivrednih proizvođača navodnjava svoje njive, ovakvo stanje useva kukuruza ove proizvodne godine uopšte nije za čuđenje. S obzirom na globalno zagrevanje, rast godišnje sume temperatura za stepen-dva, od izuzetnog je značaja da se naši poljoprivrednici pozabave problemom navodnjavanja svojih njiva, kako bi se na duži vremenski period izbegle posledice koje suša ostavlja na poljoprivredne useve – ističe Petkanićeva i podseća na aktuelne podsticaje Ministarstva poljoprivrede, koje onima koji kupe sisteme za navodnjavanje vraća 40 odsto uloženog novca.

U Negotinskoj Krajini dugotrajna suša uzela je danak i hlebnom zrnu. Osim što su umanjeni prinosi, a prosečno je obran rod od oko četiri tone po hektaru, pšenica je podbacila i u kvalitetu.

ŽELEZNIČARU NAGRADA 500.000 DINARA

Železničar Zoran Simonović (62), koji je sigurne smrti spasao 50 putnika u vozu “šveđanka“ kome su otkazale kočnice nedaleko od Svrljiške klisure, dobio je nagradu od preduzeća u kome radi – 50 hiljada dinara, dok je na predlog Saše Mirkovića, predsednika Skupštine grada Zaječara, Gradsko veće donelo odluku da se ovaj hrabri čovek nagradi sa – pola miliona dinara!

Mirković nam je kazao da je Simonović pokazao neverovatnu hrabrost i da je zato predložio Gradskom veću da ga nagradi sa pola miliona dinara.

– Smatram da je i ta nagrada mala za čoveka koji je od sigurne smrti izbavio 50 ljudi – kazao je Mirković. – Simonović je, na najbolji mogući način, postao ambasador Zaječara i smatram da je grad morao da mu se oduži.

Simonović je obavešten o nagradi koju mu je dodelilo Gradsko veće Zaječara i bio je, najblaže rečeno, šokiran.

– Pa, šta da kažem – zaplakao je Simonović, a onda, isprekidanim glasom, jecajući, nastavio: – Nisam se nadao tome. Nisam, zaista. Hvala im, nije trebalo, samo sam radio svoj posao…

Simonović nam je ispričao i da je od JP “Železnice Srbije“ dobio nagradu od 50 hiljada dinara, kao i obećanje da će mu zaposliti sina.

– Pozvala me je blagajnica i rekla da dođem do nje, jer ima nešto da mi da – usplahiren je Simonović. – Otišao sam, a ona mi je, smejući se, kazala: “Ih, bre, Zoki. Tolike urgenicije za 50 hiljada dinara“. Onda mi je izbrojala novac i pružila mi 25 novčanica u apoenima po 2.000 dinara.

Podsetimo, Simonović je voz “šveđanka“, sa 50 ptnika, kome su otkazale kočnice, uspeo da zaustavi tako što je izašao kroz prozor i, boreći se sa čeonim vetrom i viseći nad provalijom, uspeo da pređe nekoliko metara, stigne do platforme i ručno zaustavi podivljalo vozilo tako što je zavrnuo čeonu slavinu.

Nakon toga, voz koji je u smrt vozio 50 ljudi uspeo je da se zaustavi svega dva kilometra od Svrljiške klisure, duboke, na pojedinom mestima, i do 50 metara. Tu bi voz, izvesno je, da Simonović nije uspod da ga zaustavi, ispao iz šina. Posledice bi, sigurno je, bile stravične!

– Prijaju mi nagrade i to što su me ljudi u Srbiji prozvali “Supermen iz Zaječara“ – nasmejao se Simonović. – Ipak, pravo da vam kažem – meni je najveća nagrada što su ljudi u vozu, a i ja sa njima, ostali živi…

NASTAVLJENA ISTRAŽIVANJA NA ŠARKAMENU

Carska palata na lokalitetu “Vrelo” kod Šarkamena, tridesetak kilometara od Negotina, kako napreduju istraživanja, mogla bi da bude deo stalne arheološke turističke ponude Srbije, na kojoj joj je još od 1996. kada je pronađen set zlatnog nakita carice-majke Maksimina Daje, i odavno mesto. I pored toga što se ovaj lokalitet i dalje istražuje, a poslednje tri godine sistematski nakon decenije pauze, “Vrelo” Šarkamen godišnje privuče veliki broj turista. Iako poznat po svom najvećem nalazu, setu zlatnog nakita neviđene lepote, “Vrelo” Šarkamen ima šta da ponudi posetiocima, ako se zanemari da do samog lokaliteta ne postoji asfaltiran put.

Ovogodišnja istraživanja koja Muzej Krajine u Negotinu sprovodi u saradnji  sa Arheološkim institutom iz Beograda i Zavodom za zaštitu spomenika kulture iz Niša, bila su fokusirana na monumentalnu jugoistočnu kulu, kružne osnove, čiji je spoljašnji prečnik čak 16 metara. Ulaz u ovu kulu arheolozi predvođeni dr Sofijom Petković, višom naučnom saradnicom Arheološkog instituta, koja je rukovodilac projekta i Gordanom Janjićem, muzejskim savetnikom Muzeja Krajine, inače koordinatorem projekta, otkriven je prošle godine, a karakterističan je po monumentalnom stepeništu, koje je jedinstveno u rimskom fortifikacionom graditeljstvu. Prošle godine ekipa arheologa je otkrila i ostatke starijeg utvrđenja vile koja je predhodila izgradnji carske rezidencije, a reč je o kuli kvadratne osnove sa delom istočnog i južnog bedema, ukomponovane u fortifikaciju palate. Ni ovogodišnja istraživanja nisu prošla bez jedinstvenih nalaza.

– Uz južni bedem, zapadno od ulaza u jugoistočnu kulu, otkriveno je postrojenje za snabdevanje vodom, vodotoranj koji je imao zadatak da vodu koja je dolazila akvaduktom u samu palatu pročisti, reguliše dotok vode i da je sprovodi u utvrđenje. Mi pretpostavljamo da je voda dovođenja baš sa lokacije Vrelo, po kojem i lokalitet nosi ime. To je jedan zanimljiv izvor, podzemni, jer je Vrelska reka delom ponornica, izvire iz jednog pećinskog podzemnog jezera. Verujemo da razlog izgradnje ovog vodovoda treba tražiti u njenim lekovitim svojstvima koje su Rimljani veoma cenili, a s obzirom da je Maksimin Daja podigao rezidenciju u rodnom mestu, po uzoru na ostale tetrarhe, sigurno su mu bila poznata blagotvorna svojstva Vrelske vode – kaže rukovodilac radova dr Sofija Petković.

Arheološka ekipa, koju su pored Petkovićeve i Janjića činili i Branko Aleksić, apsolvent arheologije i Nikola Ivanković, apsolvent arhitekture, podsećaju da su očuvani vodotornjevi veoma retki. Samo u Srbiji su otkrivena dva, jedan u blizini palate “Mediana” cara Konstantina Velikog u Nišu i drugi na “Caričinom gradu” kod Lebana, koji je podigao car Justinijan prvi.

– U ovogodišnjoj kampanji otkriveno je spoljašnje lice jugoistočne kule, njeni spojevi sa istočnim i južnim bedemom i njen središnji kontrafor, jedinstvene konstrukcije, a sve u cilju završetka konzervatorsko-restauratorskih radova na ovom objektu sledeće godine – ističe muzejski savetnik, arheolog Gordan Janjić, koordinator projekta.

Tokom narednih kampanja, istraživanja će, osim na jugoistočnoj kuli, biti fokusirana i na zapadnoj kapiji utvrđenja, a planirane su i njihove prezentacije, konzervatorsko-restauratorski radovi i što je najvažnije i izgradnja puta, parkinga, mokrog čvora i svega što bi ovoj carskoj palati i memorijalnom kompleksu omogućilo da postane pravi turistički biser ovog kraja.

NIČU NOVI VOĆNJACI U KNJAŽEVCU

Opština Knjaževac i Fondacija “Ana i Vlade Divac” pomoći će više od tridesetoro mladih poljoprivrednika sa područja opštine da započnu ili unaprede svoj biznis. Ugovori o subvencionisanju potpisani su u Skupštini opštine.
Opština Knjaževac i Fondacija “Ana i Vlade Divac” pre dva meseca potpisali su ugovor o osnivanju Fonda za pomoć mladim poljoprivrednicima. Prvobitno je bilo planirano da 20 korisnika dobije subvencije u visini od po 180.000 dinara. U opštini Knjaževac potpisani su ugovori sa mladim poljoprivrednicima, a s obzirom na veliko interesovanje i mogućnost korigovanja planirane sume, subvencije će koristiti ukupno njih 34.
– Želim da se bavim voćarstvom, imam jedan zasad višanja, pa sam konkurisao i dobio frezu. Smatram da će mi dosta značiti u daljem obrađivanju zemljišta – kaže Vladimir Ignjatović, jedan od korisnika subvencije.
– Drago mi je da je Fondacija Divac prepoznala dobru nameru i izrazila želju da se priključi našem programu podrške poljoprivrednicima – izjavio je Milan Đokić, predsednik opštine. – Ovom direktnom pomoći mladi poljoprivrednici rešiće neke od svojih problema u proizvodnji. Ovo je jedna u nizu mera koje finansiramo iz opštinskog budžeta, a drago mi je što mogu da saopštim da su pregovori sa švajcarskim SDC-om uveliko u toku i odvijaju se u dobrom smeru, pa očekujem da do kraja godine realizujemo još jedan veliki konkurs namenjen voćarima, kao i onima koji bi da se bave proizvodnjom lekovitog bilja.
Naredni korak u realizaciji pomoći mladim poljoprivrednicima, najavljeno je iz Fondacije Ana i Vlade Divac, biće uplata novca krajem sledeće sedmice, a potom sledi nabavka sadnica, mehanizacije ili opreme za koju su korisnici konkurisali.

BRODOVI PONOVO PRISTAJU U KLADOVU

Na sednici Skupštine, odbornici su jednoglasno usvojili izveštaj o izvršenju budžeta opštine Kladovo za prvih šest meseci ove godine. Ukupni prihodi su 276 miliona dinara, odnosno blizu 38 odsto od plana.

Jednoglasnom odlukom je usvojen i drugi ovogodišnji rebalans opštinskog budžeta, čime je prihod uvećan za 26 miliona dinara, tako da sada prihodna strana opštinske kase iznosi 746 miliona dinara. Najveći deo prihoda – 23 miliona dinara – bespovratno je uplatilo Ministarstvo trgovine turizma i telekomunikacija za izgradnju pontona za pristan brodova u Kladovu.

– Mi smo ponosni što smo posle 29 godina čekanja stvorili uslove da u Kladovu ponovo pristaju brodovi. Zahvalnost za razumervanje dugujemo resornom ministarstvu, koje je prepoznalo značaj te investicije i odobrilo nam bespovrastna sredstva za njenu realizaciju – poručio je Radisav Čučulanović, opštinski menadžer.

– Kroz Srbiju godišnje prođe oko 600 brodova,  koji će od narednog leta biti u mogučnosti da se usidre i u Kladovu. To će značajno doprineti afirmaciji turističkih potencijala našeg kraja .Naša je obaveza da taj trenutak spremno dočekamo i doprinesemo razvoju turizma na tom delu Dunava – dodao je dr Dragan Budujkić, predsednik opštine Kladovo.

Preraspodelom sredstava prihodovanih smanjenjem zarada zaposlenih u Opštinskoj upravi, dva miliona dinara usmereno je za finansiranje prevoza srednjoškolaca sa područja opštine Kladovo u naredna dva meseca. Odbornici su jednoglasno usvojili predlog odluke o izgradnji brane za zaustavljanje bujičnih voda selu Kladušnica i rekonstrukciji atmosferske kanalizacije u naselju Brza Palanka. Oni su prihvatili i izveštaj o radu predškolske ustanove „Neven“ za minulu školsku godinu i dali su podršku godišnjem planu rada te vaspitno-obrazovne ustanove.