Search Results For “Psiholog onlaйn 2021 Psiholog online Psiholog v onlaйne psihologov onlaйn Psihologi Online insta---batmanapollo”

TRGOVIŠTE DOBILO ASFALT

Mesna zajednica Trgovište u opštini Knjaževac dobila je u proteklom periodu oko 17 hiljada kvadratnih metara asfalta. Ovih dana asfaltirana je  još jedna ulica u ovom prigradskom naselju, a radove su obišli predsednik Opštine Milan Đokić i direktor Direkcije za razvoj, urbanizam i izgradnju Mladen Radosavljević.

Stanovnici Trgovišta ne kriju zadovoljstvo što su, svojim inicijativama i angažovanjem i uz podršku lokalne samouprave, značajno popravili kvalitet života u svom selu.

– Mnogo smo uradili u saradnji sa Opštinom i Direkcijom – šta god smo potražili, sve smo dobili u Trgovištu –  pohvalio se predsednik MZ Ljubiša Nikić.

Radovi, koji su zbog vremenskih uslova prekinuti protekle godine, nastavljeni su sa prvim lepim danima proleća, kaže direktor Direkcije za razvoj, urbanizam i izgradnju Mladen Radosavljević.

– Nastavili smo sa asfaltiranjem tamo gde vremenski uslovi prošle godine nisu dozvoljavali završetak radova. To je u okviru projekta koji je obuhvatio mnoga sela knjaževačke opštine. Radimo i na krpljenju udarnih rupa, koje se završava za desetak dana, a zatim sledi obeležavanje horizontalne i vertikalne signalizacije. Svi poslovi idu onako kako smo obećali, prema programu i na vreme – izjavio je Radosavljević.

Urediti oko 300 kilometara puteva u opštini nije jednostavno, ali ako se svake godine uradi pomalo, kako smo i počeli, naše saobraćajnice izgledaće mnogo bolje, naglašava predsednik opštineMilanĐokić.

– Trgovište više nije neuređeno selo, već pravo prigradsko naselje, a mene raduje što su se, svojim radom, uključili i meštani. Saobraćajnice u opštini su, generalno, u mnogo boljem stanju.  Knjaževac ima oko 300 kilometara lokalnih puteva i nije moguće sve ih uraditi odjednom. Počeli smo da radimo kilometar, po kilometar i tako ćemo i nastaviti u narednim godinama – kazao je Đokić.

Posao asfaltiranja u Trgovištu, kao i krpljenja udranih rupa,  povereno je Preduzeću za puteve iz Zaječara.

FOND ZA POLJOPRIVREDNIKE

Švajcarska agencija za razvoj SDS i opština Knjaževac formiraće zajednički fond od 15 miliona dinara iz koga će se poljoprivrednicima odobravati beskamatne pozajmice koje bi se vraćale u robi na rok od pet godina.

Usvajanjem memoranduma o razumevanju i ugovora na sednici Opštinskog veća, praktično je  počela realizacija projekta lokalne samouprave i Švajcarske agencije za razvoj SDC. Detalje ovih dokumenata većnicima je obrazložio Saša Petrović, pomoćnik predsednika opštine.

– Čitav koncept je stvaranje jednog obrtnog fonda, mada on ne funkcioniše u doslovnom smislu kao fond, gde će poljoprivredni proizvođači moći da dobijaju pozajmice u nešto većem iznosu, koje će biti beskamatne i koje će poljoprivrednici za pet godina moći da vraćaju kroz svoje proizvode preko izabranog otkupljivača. Ovo je još jedna u nizu mera podrške poljoprivredi i prevashodno je namenjena poljoprivrednicima koji imaju potrebu za nešto većim ulaganjem u svoju proizvodnju, a koju ne mogu sami da iznesu – rekao je Saša Petrović.

Inicijalni iznos sredstava budućeg fonda biće 15 miliona dinara, po sedam i po miliona obezbediće opština Knjaževac i Švajcarska agencija SDC.

– Okvirni iznosi, po jednoj pozajmici, kretaće se između 150.000 i 700.000 dinara, u zavisnosti od toga ko koliko bude tražio, odnosno koliko mu sredstava bude odobreno. Već od naredne godine petina sredstava vraća se u fond, tako da smo obezbedili i održivost ove ideje na koju smo veoma ponosni – ističe  Petrović.

Ugovor su potpisali opština, Agencija za razvoj i Regionalna agencije VEEDA, a sledi i  izbor otkupljivača i raspisivanje konkursa.

 

 

PREDNOSTI DALJINSKE REGULACIJE

Tokom zime iz kotlarnica u Kladovu i Brzoj Palanci, Javno preduzeće “ Jedinstvo “ zagrevalo je 140.000 kvadrata stambenog i poslovnog prostora. Za rad toplana utrošeno je 1400 tona mazuta i blizu 800 tona kolubarskog uglja. Iako je sezona završena, zaposleni u toplanama Jedinstva biće pripravni do 4. maja i u zavisnosti od dnevnih temperatura,  aktiviraće rad postrojenja.   U „Jedinstvu “ ističu da su ostvarene znatne uštede kada je reč o utrošku energenata i dodaju da protekle zime nije bilo havarijskih isključenja zbog procurivanja toplovoda.

– Zahvaljujući inovacijama i rekonstrukcijama toplovoda i automatizaciji ostvarene su uštede , jer smo umesto 1650 tona koliko su potrebe bile minule , ove grejne sezone potrošili  250 tona manje tog energenta. Od 2005. godine primenjujemo merenje isporučene toplotne energije jer 95 odsto zgrada  poseduje merače toplotne energije, na osnovu čijeg očitavanja  se vrši raspodela troškova na svakog korisnika. Kako u sistemu imamo i automatsku regulaciju u podstanicama   koje su snabdevene kalorimetrima  i daljinske komande, u potpunosti je pokriven sistem daljinske regulacije  – kazao je Zoran Petrović direktor JP “ Jedinstvo „.

On ističe da su potrošači motivisani da se racionalno ponašaju jer mogu da  ostvare uštede toplotne energije, jer račune plaćaju po utrošku .

– Najvažnija ušteda je postignuta u proizvodnji i efikasnoj konverziji toplotne mogućnosti goriva u energiju vrele vode.Ušteda je postignuta savremenom tehnologijom, ali i racionalnim ponašanjem korisnika daljinskog grejanja- zadovoljan je Petrović.

Javni poziv „ZAVARIVAČ“ a.d. Vranje

U NEGOTINU OTVORENA IZLOŽBA FOTOGRAFIJA “RUPE”

Umetnica Željka Aleksić koja je za kratko vreme svojim fotografijama oduševila građane ne samo rodnog Knjaževca, već i susednog Zaječara, a za svoj rad dobila brojna priznanja u Srbiji, Hrvatskoj i Bosni, predstavila  je i Negotincima svoj nesvakidašnji projekat nazvan “Rupe”. Ova izložba je u Knjaževcu premijerno prikazana prošlog leta, a u Negotinu će biti izložena do 28. aprila, u galeriji Todorčetovog konaka.

-Izložba „Rupe“ deo je projekta koji autorka Željka Aleksić radi od 2014. godine, stavljajući sebe i posmatrača u ulogu voajera, poigravajući se sa potrebom čoveka da bude viđen i da ga vide. Trideset fotografija, rađenih u crno-beloj tehnici, postavljeno je u crne kutije raspoređene u izložbenom prostoru. Fotografije koje prikazuju muške i ženske aktove mogu se videti kroz rupu na kutiji uz pomoć unutrašnjeg osvetljenja. Na ovaj način instalacije u prostoru aktiviraju posmatrača da se uključi u postupak, pogleda kroz rupu. Posmatrač je uveden u intimni trenutak, izazvan da pogleda, zaviri u tuđi prostor, stavljen u poziciju voajera, nesvesno uključen u dešavanje kao posmatrač, iz bezbedne pozicije „iza rupe“, sa mesta fotografa – istakla je otvarajući izložbu Milena Milošević Micić, v.d.d direktorka Zavičajnog muzeja u Knjaževcu.

Ovom izložbom nastavljena je uspešna saradnja knjaževačkog i negotinskog muzeja, istakao je Ivica Trajković, direktor Muzeja Krajine. Mladoj umetnici ovo je treća samostalna izložba u okviru ovog projekta koji je izazvao veliku pažnju, ali i pozitivne kritike svih koji su je videli.

 

 

OD DOBRE NAMERE DO PROBLEMA

Predsednik opštine Knjaževac Milan Đokić i predstavnici nemačkog GIZ-a i Ministarstva poljoprivrede razgovorali su nedavno  u Vlaškom Polju sa poljoprivrednicima, nezadovoljnim komasacijom. Lokalna samouprava, kako je rečeno, izdvojiće dodatna sredstva za raščišćavanje terena.

Dobra namera da se uređenjem poljoprivrednog zemljišta u Vlaškom Polju,  stvore uslovi za razvoj poljoprivrede pokazala se u praksi kao težak proces sa puno nezadovoljnih ljudi. Dok jedni smatraju da je selo komasacijom dobilo mnogo, drugi misle da se postupalo nepravedno, da su umesto oranica dobili šume, kao i da je bilo privilegovanih.

– Ušli smo u proces komasacije zato što nismo imali dobre puteve i nismo mogli da dođemo do svojih njiva. Sada su putevi uređeni i do njiva se može i putničkim kolima – kaže Milomir Petrović iz Vlaškog polja.

Još jedan meštanin Vlaškog polja Slobodan Prvulović, tvrdi da ljudi uopšte nisu zadovoljni komasacijom.

– Katastrofa je šta je urađeno. Uzimane su obradive površine dobijani krševi i šume –naglašava Prvulović, a  Vukašin Radosavljević dodaje : „prvo su nadeljeni bliski prijatelji članova komisije, oni su dobili adekvatnu površinu, bolju nego što su imali“.

Svoje primedbe vlaškopoljci su saopštili lokalnoj samoupravi, predstavnicima nemačkog GIZ-a i Ministarstva poljoprivrede. Nakon žučne diskusije predsednik opštine Milan Đokić predložio je da opština reši deo problema izdvajanjem dodatnih sredstava za raščišćavanje terena.

– Mi ćemo kao lokalna samouprava u narednim danima pokušati da rešimo deo problema tako što ćemo izdvojiti dodatna sredstva za raščišćavanje terena, odvoženje kamenja. Nadam se da ćemo time povećati procenat zadovoljnih nadelom, koji, u skladu sa zakonom, imaju pravo na žalbu- kazao je Đokić.

Svaki učesnik komasacije, nezadovoljan nadelom, moći će da se obrati Ministarstvu poljoprivrede, istakao je Zoran Knežević iz Uprave za poljoprivredno zemljište.

– Što se nadele tiče, mi smo im ukazali da ukoliko nisu zadovoljni imaju prava na žalbu i mi ćemo kao Ministarstvo poljoprivrede, u skladu sa zakonom, to i odlučiti. Sve one koji budu u pravu, Ministarstvo će poništiti nadelu i tražiti od komisije da izvrši novu nadelu poljoprivrednog zemljišta – rekao je Knežević.

Komasacija u Vlaškom Polju počela je pre gotovo tri godine na oko 200 hektara. Pored uređenja poljoprivrednog zemljišta, izgrađeno je 18 kilometara poljskih puteva, iskopano oko kilometar i po kanala. Bio je to posao u koji su nemačka organizacija za međunardonu saradnju GIZ i Ministarstvo poljoprivrede Republike Srbije uložili oko 200 hiljada evra.

 

SKUPŠTINA RATNIH VETERANA

Lokalna samouprava zahvalna je, nedavno,  ratnim veteranima za sve što su učinili i pomoći će im na svaki mogući način, poručio je predsednik opštineMilanĐokić na Skupštini Udruženja Srpskih ratnih veterana.

– Nijedna država se ne ponosi svojim ratovima, ali mi kao lokalna samouprava želimo da pokažemo da se svojih ratnih veterana ne samo ne stidimo, već da ih podržavamo na svaki mogući način, rekao je Milan Đokić, predsednik opštine, na prvoj Skupštini Udruženja srpskih ratnih veterana Knjaževca.

On je naglasio da je pokrenuta inicijativa za obezbeđenje popusta za sve one koji se legitimišu kao učesnici ratova od 1990. do 2000. godine za sve komunalne usluge koje pruža lokalna samouprava.

– To su cene grejanja, vode, odvoženja smeća i u pregovorima sa javnim preduzećima definisaćemo koliki će popust biti. U oblasti poljoprivrede, u prethodne četiri godine uložili smo preko 120 miliona dinara u razne subvencije i programe, a među korisnicima su svakako bili i ratni veterani. Za njih pripremamo posebne povoljnosti u 2017. pošto su programi za poljoprivredu za ovu godinu već definisani i odobreni od strane nadležnog Ministarstva – izjavio je  Đokić.

Od naredne godine ratni veterani imaće beneficije u smislu manjeg neophodnog učešća za poljoprivredne subvencije, a lokalna samouprava subvencionisaće i programe za samozapošljavanje veterana, dodao je predsednik opštine.

Skupštini je prisustvovao i Nenad Ivanišević, državni sekretar u Ministarstvu za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja.

– Posetu Knjaževcu iskoristio sam za razgovor sa predsednikom opštine. Bilo je reči o mogućnostima da Knjaževac bude jedna od opština koja će učestvovati na Evropskom programu u oblasti razvoja socijalne politike, koji bi pomogao zapošljavanje ratnih veterana, kao i članova njihovih porodica – kazao je Ivanišević.

On je podsetio i da je Knjaževac  i do sada imao podršku ovog Ministarstva, s obzirom da je iz namenskih transfera dobio više od četiri miliona, a u ustanove u Knjaževcu Ministarstvo je uloženo preko 20 miliona samo u poslednje dve godine.

– Poruka koju sam preneo veteranima je da država brine o svim svojim građanima, da im je zahvalna za sve što su uradili i drago mi je da sam danas boravio u opštini koja takođe veoma brine o ovim ljudim – dodao je  Ivanišević.

Po završetku Skupštine, članovima Udruženja srpskih ratnih veterana podeljene su kartice uz koje će moći da na benzinskoj pumpi Mihajlović kupuju gorivo uz popust.

 

UREĐENJE INFRASTRUKTURE

Novu građevinsku sezonu u Kladovskom kraju otvorili su radovi na uređenju infrastrukture u nekoliko naselja.U  Milutinovcu su završeni radovi na izgradnji odvodnog kanala  dužine oko 300 metara za prihvat  atmosferskih voda, koje se  u naselje slivaju sa Milutinovačkog brda i  koje će umesto u selo sada oticati u Dunav.

Lokalna samouprava prepoznala je težinu problema  i aktivno se uključila u njegovo rešavanje. Završeni su i radovi u prigradskom naselju Kladušnica  na rekonstrukciji vodovodne mreže u ulici Borisa Kidriča.

Nakon izgradnje 2140 metara kanalizacione mreže u naselju Korbovo završeno je asfaltiranje dela oštećenih ulica. Ugrađeno je oko 300 tona asfaltne  mase, a obaveza je bila da se putna mreža u tom naselju dovede u stanje pre početka izvođenja radova, koji su završeni u zadatom roku.

Mehanizacija i radnici Beogradske firme „Vetrikom“ preselili su se u Rtkovu gde saniraju oštećenja na ulicama. To je finale posla za čiju realizaciju su pregovori počeli pre šest godina.

– To je deo obaveza HE “ Đerdap 1 “ prema naseljima u Dunavskom priobalju koje su definisane nakon izgradnje druge Đerdapske hidrocentrale.Razgovore o izvođenju radova započeli smo pre šest godina, a njihov efekat vidi se ovog aprila .U Rtkovu je okončana prva faza kompleksnog posla koji se bliži kraju- objašnjava   Jovan Stingić načelnik opštinske uprave Kladovo.

Radisav Čučulanović, menadžer opštine Kladovo, ističe da je u dva naselja u Donjem Ključu postavljeno je oko četiri kilometra cevi za kanalizaciju.

– Za saniranje putne infrastrukture utrošeno je 730 tona asfaltne mase, a vrednost radova je 45 miliona dinara. Investitor je HE „Đerdap“- dodao je Čučulanović.

Na sastanku meštana, rukovodstva opštine i izvođača radova definisani su svi uslovi za početak izgradnje oko 1450 metara fekalne kanalizacione mreže u Đerdapskoj ulici u  naselju Velesnica. Nakon grubih zemljanih radova uslediće  gradnja oko 70 šahti i polaganje PVC creva.

Radovi u Velesnici povereni su preduzeću „Vetrikom“ iz Beograda, vrednost investicije je oko 21 milion dinara,  investitor je HE  „Đerdap“, a rok za završetak složenog posla je 210 dana.

– Izgradnja kanalizacione linije u Velesnici, Korbovu i Rtkovu kao i radovi u drugim selima  još jedna je potvrda da lokalna samouprava nastoji da podigne kvalitet života u selima.To je naša obaveza,mnogo toga je propušteno u minulom periodu,ali uspevamo da obezbedimo finansiranje najurgentnijih projekata-kazao je za nedeljnik Timočke dr Dragan Budujkić predsednik opštine Kladovo.

 

 

 

REKONSTRUKCIJA VODOVODA

Stanovnici Balanovca, svojim angažovanjem i uz podršku lokalne samouprave, počeli su nedavno, izgradnju vodovoda, koji će trajno rešiti vodosnabdevanje još pedesetak domaćinstava, koja do sada nisu imala snabdevanje vodom.

Kada radovi na vodovodnoj mreži budu za nekoliko dana okončani, svi stanovnici Balanovca imaće zdravu pijaću vodu. Rekonstrukcija vodovoda rezultat je dogovora mesne zajednice i opštine Knjaževac, kaže Nadica Veljković, predsednica mesne zajednice u Balanovcu.

– Ovo nam puno znači. Obnavljamo mrežu seoskog vodovoda  posle 50 godina i svako domaćinstvo imaće vode koliko im treba. Dogovorili smo se sa Opštinom, sa “Razvojem“, koji vrši nadzor. Svi su nam izašli u susret – kaže Veljkovićeva.

Predsednika knjaževačke opštine Milana Đokića raduje što je još jedno selo pokazalo inicijativu da se udruži na poslovima koji su od opšteg interesa.

– U Balanovcu čak pedesetak kuća nije imalo snabdevanje vodom, jer je sistem pravljen jako davno i počeo je da propada. Na inicijativu mesne zajednice, odobrili smo sredstva za nabavku cevi. Meštani su se sami organizovali, svojim radom participiraju u izgradnji dela vodovoda i na taj način smo smanjili troškove za dve trećine. Raduje me da još jedno selo svojom inicijativom i samoorganizacijom dolazi do dobrih rezultata uz finansijsku pomoć lokalne samouprave – ističe Đokić.

Opština Knjaževac trudila se u protekle četiri godine da sredstvima budžeta pomogne što veći broj stanovnika, što i jeste osnovna uloga jedne lokalne samouprave, dodao je, Đokić, obilazeći radove u Balanovcu.

 

ZA POLJOPRIVREDU 21,3 MILIONA DINARA

Na  sednici Opštinskog veća u Knjaževcu, održanoj početkom aprila,  usvojeni su Izveštaj o merama u 2015. i Program mera podrške sprovođenju poljoprivredne politike u ovoj godini. Budžetom opštine, za razvoj poljoprivrede u 2016. godini predviđeno je 21,3 miliona dinara.

U 2015. godini sredstva Fonda za razvoj poljoprivrede koristilo je 220 poljoprivrednika od kojih je najveći broj dobio sredstva po konkursu za subvencionisanu nabavku poljoprivredne mehanizacije i opreme za poljoprivrednu proizvodnju. Značajan broj poljoprivrednika koristio je sredstva u oblasti voćarstva, kao i stočarstva.

– U 2015. realizovan je program ukupne vrednosti 22 miliona, dok je Planom za ovu godinu predviđen ukupan iznos sredstava od 21,3 miliona dinara. U međuvremenu stigla je i saglasnost Ministarstva na Plan za 2016. godinu, pa su ga i većnici  usvojili. Planiran je konkurs u oblasti pčelarstva, vredan tri miliona dinara, za nabvku mehanizacije i opreme planirana sredstva iznose 5,3 miliona, dok je za oblast voćarstva predviđeno sedam miliona dinara, a neće izostati ni subvencije za ovčarstvo, kozarstvo i mlečno govedarstvo –  rekao je na sednici Veća Dalibor Stanojević, predsednik Upravnog odbora Fonda za razvoj poljoprivrede.

 

SELO ČUVA OBIČAJE

U Sikolu, selu koje je prošle godine ponelo titulu sveukupnog pobednika ovog marta počela je 43. smotra izvornog narodnog stvaralaštva “Susreti sela opštine Negotin”. Domaćin, KUD „Čučuk Stana“  predstavio svadbenim umivanjem, običajem o drugom danu svadbe, a gosti, KUD „Živorad Petrović-Dudić“ iz Jasenice “Đurđevdanskim urankom”.

-Ova manifestacija je dokaz da brinemo o svojoj tradiciji, folkloru i očuvanju bogatog kulturnog nasleđa našeg kraja, a cilj Susreta sela je upravo čuvanje od zaborava izvorne narodne pesme, folklora, predanja, nošnji, jednom reči svega što predstavlja narodno stvaralaštvo Negotinske Krajine – istakao je Jovan Milovanović, predsednik Opštine Negotin na otvaranju smotre.

Običaje svojih sela do 23.aprila predstaviće kroz igru i pesmu 13 krajinskih sela mesnih zajednica od Sikola i Jasenice, preko Karbulova, Rečke, Tamniča, Kobišnice, Čubre, Bukovča, Mokranja, Vidrovca, Štubika, do Jabukovca i Šarkamena.

-Opština Negotin i u ovim teškim vremenima ulaže velika sredstva u razvoj mesnih zajednica. Prepoznali smo značaj i prioritete koji su veoma važni za razvoj sela, koja se iz godine u godinu prazne. U sela smo u prošloj godini uložili preko 70 miliona. Taj iznos će u ovoj biti veći. Samo za sanaciju putne mreže koja je u izuzetno lošem stanju, izdvojili smo četiri puta više novca nego prošle godine. Agrarni budžet ove godine je 25 miliona –rekao je Milovanović i dodao da lokalna samouprava nastavlja da pomaže sela i kulturna umetnička društva i kroz ovu smotru, pa će tako svakom selu, učesniku manifestacije, za pripremu i organizaciju opština Negotin dati po 60.000 dinara.

Sveukupni pobednik, po tradiciji, biće proglašen na završnoj smotri u maju u okviru “Majskih svečanosti”, a povodom Dana Opštine Negotin. Uz titulu najboljeg pobedničkom ansamblu pripašće i novčana nagrada u visini od 30.000 dinara, drugoplasiranom 20.000, a trećeplasiranom 10.000 dinara.

POMOĆ ZA 4000 PENZIONERA

U Knjaževcu je krajem marta,  počela isplata finansijske pomoći penzionerima, čije su penzije ispod 15 hiljada dinara.

Centru za socijalni rad za ovaj vid pomoći prijavilo se oko 4.200 penzionera, pa će isplata trajati tri radne nedelje, procenjuju u lokalnoj samoupravi.

Ovo je samo jedan od vidova solidarnosti sa našim najugoženijim sugrađanima, kaže predsednik opštine MilanĐokić.

– Opština Knjaževac je opština koja ne duguje nikome ništa,  nema kreditna zaduženja i koja je u prethodnim godinama mnogo uložila u poljoprivredu, infrastrukturu, u javni prevoz, besplatne užine. Zbog toga smo bili u mogućnosti da na ovaj način, direktnom podrškom iz budžeta, pomognemo našim najstarijim, a najugroženijim sugrađanima – kazao je Đokić.

 

 

BEZ PUTEVA NEMA TURIZMA

Dosadašnja ulaganja, pre svega u skijašku infrastrukturu, a zatim i u smeštajne kapacitete, učinila su da Stara planina zauzme značajno mesto na mapi srpskog turizma. Za dalji razvoj ove turističke destinacije biće najvažnija izgradnja nove i uređenje postojeće putne infrastrukture, zajednička je ocena predsednika opština Pirot i Knjaževac, Vladana Vasića i Milana Đokića.

Nedavnom potpisivanju sporazuma o izgradnji “Kuće skijanja” na Staroj planini, pored državnih zvaničnika, prisustvovali su i predsednici opština Knjaževac i Pirot. Čelni ljudi tih lokalnih samouprava složili su se u oceni da je dalje ulaganje, pre svega u putnu infrastrukturu, od izuzetne važnosti za obe opštine.

-Turizam je velika razvojna šansa ovog dela Srbije i ako država nastavi da razvija infrastrukturu sigurno će to biti podstrek i za opštine na jugoistoku Srbije, pre svega za Knjaževac i Pirot, da mi nastavimo razvoj svoje infrastrukture, svojih turističkih potencijala, a turizam je grana koja razvija mnoge druge grane i time donosi dosta novca u naše gradove – izjavio je Vladan Vasić, predsednik opštine Pirot.

Projekat razvoja Stare planine prevazilazi finansijske kapacitete bilo koje opštine pojedinačno i predstavlja projekat od nacionalnog značaja.

– Ovaj projekat ne može se posmatrati autistično, sa pozicije opštine Knjaževac, Pirot, Dimitrovgrad ili Bela Palanka. Projekat treba sagledati kompleksno. Putna infrastruktura ka planini mora da bude izgrađena sa svih pravaca, a neophodan je i put koji će Staru planinu približiti i niškom aerodromu i Koridoru 10. To je nešto što će Staru planinu opremiti dobrim saobraćajnicama i tako učiniti ovu turističku destinaciju izuzetno poželjnom kako domaćim, tako i stranim turistima – rekao je Milan Đokić, predsednik opštine Knjaževac.

Potpisivanje sporazuma o izgradnji “Kuće skijanja” jasan je signal države da nastavlja ulaganja u razvoj turističkih potencijala Stare planine, a predsednici opština Pirot i Knjaževac očekuju da će u najskorije vreme biti nastavljeni radovi na uređenju putne infrastrukture.

USKORO SASTANAK SA UČESNICIMA KOMASACIJE

Jedna od poslednjih sednica Skupštine opštine Knjaževac u ovom sazivu, koaj je održana marta ove godine,  protekla je u znaku polemike o (ne)uspešnoj komasaciji u Vlaškom Polju. Tako su se temi, kojom su se bavili krajem prošle godine, odbornici vratili na svom  42. zasedanju, ponovo u prisustvu i uz učešće meštana ovog sela.

Verovatno bi jedna od poslednjih sednica Skupštine opštine Knjaževac u ovom sazivu bila uglavnom rutinska, da se na njoj nije pojavila grupa meštana Vlaškog Polja, nezadovoljna komasacijom, baš kao što se to dogodilo i 28. decembra 2015. godine. Šef odborničke grupe SPS-PUPS Darko Živković predložio je da odbornici donesu odluku o prekidu započetog postupka komasacije u ovom selu.

– Predlažem da se dnevni red dopuni donošenjem odluke o prekidu započetog postupka komasacije u Vlaškom Polju. U tom postupku većina učesnika je ostala oštećena, na način da su u postupak komasacije ušli sa obradivim zemljištem, sa njivama, a sada su, na polovini postupka komasacije, u toj raspodeli, dobili neadekvatne površine, koje nisu ni blizu privedene nameni – kazao je Živković.

Iako smatra da je komasacija odličan način uređenja obradivog zemljišta, predsednik opštineMilanĐokić mišljenja je da treba poslušati glas poljoprivrednika.

– Lično nemam ništa protiv da se prekine komasacija u Vlaškom Polju, čak sam i za to. Knjaževac je potpisao sporazum sa nemačkim GIZ-om, koji je ovde na osnovu sporazuma sa Vladom Srbije. Knjaževac je dao logističku podršku. Ukoliko su u Vlaškom Polju nezadovoljni komasacijom, slažem se da je prekinemo –kaže Đokić.

Kada je, nakon polemike i desetominutne pauze, ova tačka uvrštena u dnevni red, problem je pojasnio Boban Veljković, jedan od stanovnika Vlaškog Polja.

-U proces komasacije ušlo je 200 hektara zemljišta, a nezadovoljni su vlasnici 100 hektara. Ako sada prekinemo komasaciju, ipak te njive treba da dovedemo do stanja da mogu da se obrađuju- priča Veljković.

U diskusijama je preovladalo mišljenja da komasaciji ipak, treba dati još jednu šansu. Nakon skoro tri časa rasprave i dve pauze, postignut je dogovor svih odborničkih grupa i predstavnika Vlaškog Polja. Zaključeno je da se u roku od 15 dana u Vlaškom Polju organizuje sastanak sa svim učesnicima komasacije, uz prisustvo predsednika opštine, predstavnika GIZ-a i Ministarstva poljoprivrede, kako bi se prevazišli postojeći problemi.

Na sednici Skupštine, znatno kraće nego o komasaciji, razgovaralo se o izveštajima o radu Muzeja, Crvenog krsta, Biblioteke, Centra za socijalni rad. Svi ovi, kao i izveštaji o radu Opštinske uprave, Opštinskog veća i predsednika opštine u minuloj godini usvojeni su većinom glasova.