Search Results For “Psiholog onlaйn 2021 Psiholog online Psiholog v onlaйne psihologov onlaйn Psihologi Online insta---batmanapollo”

SEĆANJE NA STRADALE JEVREJE

Na spomen obeležje  stradalim Jevrejima iz Kladovo transporta, cveće su položili predstavnici jevrejskih  zajednica, učesnici  porodičnog  seminara koji je u  gradu  na Dunavu okupio oko 300 pripadnika tog naroda iz Srbije i okruženja, lokalne samouprave i AD “ Đerdap -turist“, u čijem se hotelu    krajem aprila jevreji okupljaju  punih devet godina .Povod je sećanje na stradale Jevreje u drugom Svetskom ratu koje su nacisti transportovali iz Kladova u Šabac gde su pogubljeni.

-Na osnovu istorijskih činjenica  spisak sadrži imena 1057 žena i muškaraca od kojih su trećina bili mladi koji su  se u Kladovu krili od vojnika  Nemačkog Trećeg rajha od 29. decembra 1939. do 19.septembra 1940. godine. Reč je o austrijskim, nemačkim, slovačkim i šabačkim Jevrejima koje su u teškim vremenima Kladovljani prihvatili kao svoje . Meštani Kladova učinili su sve da Jevrejima olakšaju tegobe na putu u neizvesnost i to mora da se pamti – kazao je  Davor Salom iz Zajednice jevrejskih opština Srbije.

U znak sećanja na stradale iz  Kladovskog transporta , koji su streljani 12. i 13. oktobra 1941. godine u Šapcu,  opština Kladovo je 16. oktobra 2002. godine na Dunavskom keju podigla spomenik na kome je zapisano “ Ovo je mesto od januara do septembra 1940. godine bilo jedina mirna luka na putu za obećanu zemlju, jevreja žrtava nacizma „.

– U programu rada redovno se bavimo tim istorijskim događajem.Ove godine pripremili smo nekoliko tematskih radionica u kojima učestvuju učenici osmog razreda iz gradske škole, ali  i đaci iz Tehničke i srednje škole Sveti Sava .Oni su   dobili  priliku da se druže sa vršnjacima iz drugih sredina i da prošire svoje znanje kada je reč o Kladovo transportu- rekla jeIvana Radulović profesorka istorije.

Iako je od Kladovskog transporta prošlo 76 godina,  sećanja na stradale Jevreje ne blede.U znak zahvalnosti Kladovljanima jedna ulica  i trg u gradu KfarSabau Izrealu dobili su  ime Kladovo.

Prolećni porodični seminar  je organizovala Zajednica jevrejskih opština Srbije .

USKRŠNJI VAŠAR

Nekoliko dana pred Uskrs, u knjaževačkoj osnovnoj školi “Vuk Karadžić“ održan je Đački uskršnji vašar. Organizovanje vašara, koji traje bezmalo deceniju i po, lepa je tradicija na koju su u školi veoma ponosni.

Iz godine u godinu sve veći, vašar predstavlja mesto druženja i dobre zabave, kako za decu, tako i za roditelje i nastavnike, pa i veliki broj posetilaca, koji nisu u direktnom kontaktu sa školom. Kao na svakom vašaru, ponuda robe bila je raznovrsna, a prodavci uspešni u reklamiranju. Pomogle su i mame, bake, tetke, učiteljice, pa su se na ukrašenim tezgama našli kolači, česttitke, i naravno, maštovito ofarbana jaja.

Nije ovo samo vašar radi vašara, već i način da se doprinese kvalitetnijem životu škole, naglašava direktorka Dragana Ljubisavljević.

– Svake godine sredstva koja sakupimo, namenimo nekoj aktivnosti. Ove godine, đački parlament i  većina dece odlučili su da sredstva koja sada sakupimo budu početak za donacije koje ćemo sakupljati za pravljenje đačkih ormarića. Ovo je početak i predstoje nam brojne aktivnosti da bismo ostvarili taj veliki cilj – kazala je Ljubisavljevićeva.

I dok su jedni prodavali, drugi su se potrudili da posetiocima ove manifestacije srećne uskršnje praznike požele svojim talentima za igru, pesmu i glumu.

Kada za to ima potrebe, sredstvima koja se prikupe na vašaru, pomaže se učenicima slabijeg materijalnog stanja, a proteklih godina, udruženi učenici, nastavnici i roditelji nabavili su za školu televizore, kameru i druga sredstva koja omogućavaju kvalitetniju nastavu.

 

STAN ZA PORODICU ZORANOVIĆ

Zahvaljujući podršci lokalne samouprave i razumevanju porodice  Šarić, koja je rešila  svoj stambeni status ,Lorena Zoranović samohrana majka troje dece koja su ostala bez oca  dobila je krov nad glavom.Ona i mališani su sada smešteni u zgradi u naselju Pesak u stambenoj jedinici površine 36 kvadrata.

– Gubitkom supruga i oca ostali smo gotovo na ulici, bez stana i redovnih primanja. Na našu sreću naišli smo na razumevanje ljudi dobre volje i čelnika lokalne zajednice koji su prepoznali našu nevolju i učinili su nam život podnošlivijim.Moja deca sada imaju svoju sobu, kupatilo i dom pun topline – sa suzama u očima govori Lorena Zoranović .

Predstavnici lokalne zajednice,Komesarijata za izbeglice i Centra za Socijalni rad, pronašli su rešenje za četvoročlanu porodicu koja se oslobodila podstanarskog života.

– U vremenima teškim svaka pomoć je dragocena, shvatili smo težinu problema i uspeli smo da udomimo majku sa troje dece. Doprinos tome dala je i porodica Šarić koja se iselila iz stana u novu kuću i time stvorila uslove da pomognemo samohranoj majci-istakao je Jovan Stingić načelnik Opštinske uprave.

Lokalna samouprava nastoji da pomogne svim porodicama koje žive na rubu egzistencije.

-Naša je moralna obaveza bila da sklonimo decu sa ulice, nakon tragedije koja ih je zadesila .Nastojimo da pomognemo svima  tako da  će uskoro  krov nad glavom dobiti i majka sa tri kćeri koja se bori za život teško bolesne najmlađe devojčice Gordane (2) .Iako su naše mogućnosti limitirane uspevamo da rešimo status naših socijalno najugroženijih sugrađana – dodao je dr Dragan Budujkić predsednik opštine Kladovo.

Zgrada u naselju „Pesak “ sa 15 stambenih jedinica predata je na upotrebu septembra 2011. godine.Radove je finansirao Biro za populaciju , izbeglice i migracije SAD, radove je sproveo  Danski savet za izbeglice, uz podršku Komesarijata za izbeglice Republike Srbije.

Vlasnik zgrade je opština Kladovo, a korisnik Centar za socijalni rad. U njoj sada živi i Lorena Zoranović sa troje mališana kojima je  novom stanu Vaskršnje praznike prigodnim poklonima čestitala  Kompanija „Tekijanka“, koja je uz četvoročlanu porodicu stala od onog momenta kada su ostali bez supruga i oca.

POMOĆ POPLAVLJENIMA

Ovdašnjim poljoprivrednicima čija su domaćinstva stradala u poplavama pre dve godine, kao i onima kojima su led i mraz oštetili zasade uručena je pomoć Evropske unije, koja u saradnji sa Organizacijom za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija i lokalnim samoupravama, ovu akciju organizuje već dve godine.

-Prikupljanje prijava je otpočelo krajem prethodne godine, kada su se poljoprivredni proizvođači opredeljivali za jedan od 23 ponuđena paketa pomoći. Paketi pomoći su bili različiti, od semena za setvu, sadnica voćaka, koncentrovane stočne hrane, pa do različite opreme, kao što su na primer oprema za navodnjavanje, plastenike, oprema za mužu, košnice i drugo.  U okviru ove pomoći krajem prošle godine objavljen je poziv svim proizvođačima opštine Negotin koji su imali štete u poljoprivredi od poplava 2014. godine i drugih elementarnih nepogoda, tačnije „ledoloma“, koji su bili prisutni u nekoliko sela opštine Negotin,  da popune Prijavne formulare radi ostvarivanja prava na pomoć – kaže diplomirani inženjer voćarstva i vinogradarstva Dejan Stefanović iz Poljoprivredne savetodavne i stručne službe Negotin, inače član Opštinskog veća.

U opštini Negotin pomoć je dobilo 141 gazdinstvo iz 21 krajinskog sela. Njima je distribuirano ukupno 56.400 kilograma NPK đubriva, 194 džaka kukuruza, 680 kilograma semena lucerke i 200 kilograma semena deteline.

Poljoprivrednici su dobijali jedan od tri paketa koji su obuhvatali po 400 kilograma đubriva, a u zavisnosti od toga koja je kultura stradala po dva džaka kukuruza, ili po 20 kilograma deteline ili lucerke. Paket kukuruza i đubriva je dobilo 97 poljoprivrednika, paket lucerke i đubriva 34, a paket deteline i đubriva 10 poljoprivrednika.

-Za pomoć se prijavilo 315 gazdinstava iz Negotina i 28 sela opštine i ona je svima odobrena. Sada ju je dobilo 141 gazdinstvo i time je završena samo prva faza pomoći koju će poljoprivrednici dobiti tokom 2016.godine.  Narednu raspodelu paketa pomoći očekujemo u maju, kada je najavljena isporuka stočne hrane. Tokom leta biće isporučeni paketi opreme, a pakete semena za jesenju setvu i voćnih sadnica poljoprivrednici će dobiti u jesen pred setvu pšenice odnosno sadnju voćaka– dodaje Stefanović.

 

MRAZ OŠTETIO VOĆNJAKE

Izuzetno hladno vreme za ovo doba godine i niske jutarnje temperature prouzrokovali su velike štete u voćnjacima i vinogradima knjaževačke opštine.

Najviše su stradali zasadi dunje, zatim šljive i višnje. Veliku ulogu kod izmrzavanja je imala mikroklima, pa je bilo slučajeva da stradaju zasadi na jednoj njivi, a par stotina metara dalje nije bilo nikakvih oštećenja. Stručnjaci kažu da su nagle promene temperatura bile stresne za biljke.

 -Imali smo period visokih temperatura koje su izmamile voće, ono je krenulo, cvetalo, prcvetalo, a onda su odjednom krenuli intenzivni mrazevi. Štete su velike jer se mraz pojavljivao u nizu nekoliko jutara. Naš savet je da biljke ojačaju od stresa, da primene folijarno đubrenje preparatima koji sadrže amino kiseline, da bi biljke bolje i lakše prevazišle ovaj stres. Što se tiče vinograda, ako ima izmrzlina na čokotima, lastere koji su izmrzli treba iseći i odmah primeniti zaštitu, prskati bakarnim preparatima, a ako su veća oštećenja treba rezati do osnove, a neki “spavajući“ pupoljci možda će se u kasnijem periodu vratiti i krenuti – kaže Valentina Aleksic iz Poljoservisa.

 Oštećenja ima i na tek izniklom kukuruzu. Ona nisu velika, tako da će se lisna masa nadoknaditi. Sve do sada preduzete agro mere, u smislu đubrenja i kvalitetnog semena su preduslov da i u ovakvim vremenskim uslovima biljka lakše podnese stresne uslove mraza, koje niko nije očekivao, smatraju poljoprivredni stručnjaci.

KVORUM USLOVIO PREKID

Prošlonedeljna 12.sednica Skupštine opštine Majdanpek, prekinuta je, jer je tokom zasedanja napuštanjem odbornika opozicije, ostala bez kvoruma za rad. Odbornici su prethodno usvojili Program mera podrške za sprovođenje poljoprivredne politike i politike ruralnog razvoja opštine, predlog Odluke o donošenju Plana detaljne regulacije za izgradnju kanalizacione mreže u Golubinju, Odluku o Lokalnom akcionom planu zapošljavanja i usvojili izveštaj o radu  Muzeja u Majdanpeku i Centra za socijalni rad.

Sednica SO Majdanpek kojoj je na početku prisustvovalo 23, od ukupno 31 odbornika,  počela je informacijom da je Upravni sud postupajući po žalbi, vratio odbornički mandat Drašku Ćetkoviću,  sa liste SNS. Odbornici su na 12.sednici  odlučivali o Programu mera podrške za sprovođenje poljoprivredne politike i politike ruralnog razvoja opštine, koji praktično predviđa više mera, a  i oslonjen je na više sredstava budući da je za ove namene opredeljeno 19,5 miliona dinara, šest više nego u prethodnoj godini.

Ni o predlogu Odluke o donošenju Plana detaljne regulacije za izgradnju kanalizacione mreže u Golubinju, nije bilo rasprave, kao ni vezano za Odluku o izmenama i dopunama Odluke o određivanju osposobljenih pravnih lica od interesa za zaštitu i spasavanje na teritoriji opštine Majdanpek. Tako je usvojena i Odluka o javnom okupljanju na teritoriji opštine, kao i predlog odluke o usvajanju Lokalnog akcionog plana zapošljavanja za ovu godinu i naglašeno da je u odnosu na prošlu godinu, predviđeno više mera i sredstava.

Bez primedbi prihvaćen je predlog Rešenja o davanju saglasnosti na pravilnik o organizaciji i sistematizaciji poslova u Muzeju u Majdanpeku, a potom i izveštaj o radu te ustanovce za prošlu godinu, kao i Izveštaj o radu Centra za socijalni rad, posle čega su odbornici opozicije napustili skupštinsko zasedanje. Ispostavilo se da su to prethodno učinili i pojedini odbornici vladajuće većine, jer i posle pauze, koja je data, ustanovljeno je da nema kvoruma za rad, odnosno da u skupštinskoj sali nema 16 odbornika  koliko je minimalno neophodno za rad i odlučivanje. Slaviša Božinović, predsednik SO Majdanpek saopštio je da se sednica prekida.

 

PODNO GREJANJE U CRKVI SVETOG ĐORĐA

Crkva Svetog Đorđa u Knjaževcu dobila je potpuno rekonstruisan pod, a u crkvi je uvedeno i podno grejanje.

– Blagoslovom Episkopa Ilariona i zalaganjem predsednika opštine Milana Đokića grad i crkva su dobili veliki blagoslov. Ne samo što će biti toplije na srcu, već i u duši. Popločana je crkva ovim divnim mermerom i sprovedeno je podno grejanje. Ovo je velika investicija i nešto što će ostati za našu decu i unučad kako treba da se brine o svojoj crkvi – kaže protojerej Siniša Đorđević, starešina Crkve.

Najveća Investicija u crkvi Svetog Đorđa u poslednjih 20 godina  finansirana je iz budžeta opštine.

– Ova investicija je na ponos i čast svim Knjaževčanima. Svim vernicima na liturgiji će biti prijatnije i toplije. Ovo je najveća investicija na crkvi u poslednjih dvadesetak godina- dodaje Milan Đokić, predsednik opštine Knjaževac.

Izgradnja pravoslavnog hrama, posvećenog Svetom Velikomučniku Georgiju počela je u Knjaževcu 1833. godine, u čast prvog dolaska knjaza Miloša Obrenovića u tadašnji Gurgusovac. Dve godine kasnije, povodom završetka gradnje, Knjaz je Crkvi poklonio Jevanđelje, štampano u Rusiji i dva zvona.

 

PLANOVI ZA KOZARNICU I GOLEMU REKU

U Direkciji za razvoj, urbanizam i izgradnju opštine Knjaževac potpisani su planovi generalne regulacije turističkog punkta “Kozarnica” i turističkog centra “Golema reka” na Staroj planini.

Planove su potpisali predsednik opštine KnjaževacMilanĐokić, predsednik Skupštine opštine Dragan Mančić, direktor Direkcije Mladen Radosavljević i predstavnici Instituta za arhitekturu i urbanizam Srbije u ime tima koji stoji iza planova.

– To su dve lokacije koje imaju velike potencijale i koje treba da budu centar interesovanja investicione javnosti. I lokalna samouprava ima mogućnosti da iz svojih sredstava počne sa investicijama u infrastrukturu za ove dve lokacije. Mi ćemo i dalje promovisati Planinu i pripremati prateće dokumente – kaže Milan Đokić, predsednik opštine Knjaževac.

Još 2012. godine Direkcija za razvoj, urbanizam i izgradnju naručila je izradu planske dokumentacije za Kozarnicu i Golemu reku.

– Zadovoljstvo je da mogu da kažem da su planovi gotovi i usvojeni. Ovom smo pokrili ceo naš deo Stare planine. Ovde sada može da se radi infrastruktura i da se grade objekti –  dodaje Mladen Radosavljević, direktor Direkcije za razvoj, urbanizam i izgradnju.

Dokumentaciju je izradio tim stručnjaka Instituta za arhitekturu i urbanizam Srbije.

– Ovi planovi omogućavaju gradnju, pre svega da se reši zaštita prirode pa onda i gradnja turističkih, sportskih i smeštajnih kapaciteta. Iz ovih dokumenata ljudi mogu videti šta sve tu može da se gradi, kakva je namena zemljišta i slično –  ističe dr Igor Marić, naučni savetnik Instituta za arhitekturu i urbanizam Srbije.

Paralelno sa ovim nastavlja se sa izradom planske dokumentacije za vodosnabdevanje i uređenje potplaninskih sela. To je preduslov za dalji razvoj etno turizma i povećanje smeštajnih kapaciteta na Staroj planini.

AGROTURIZAM I ZDRAVA HRANA

Bogato kulturno nasleđe Negotinske Krajine, od praistorijskog doba, preko ostataka Rima, do srednjeg veka i spomenika iz novije istorije, uz brojne kulturne, etno i muzičke manifestacije, načinile su ovaj kraj jednim od najatraktivnijih turističkih destinacija u oblasti kulturnog turizma Istočne Srbije. Uz to i činjenica da je ovo područje i bogomdano za uzgoj grožđa, pšenice, ali i drugih kultura, da neka od njenih područja poput Vratne, Rogljeva i Rajca predstavljaju i prave oaze netaknute prirode, dodatna su atrakcija turistima iz cele Srbije.

-Sa aspekta zdrave ishrane i zdrave prirodne sredine, može se reći, da je turizam životno zavistan od poljoprivrede, mada, s druge strane, direktno ili indirektno podstiče razvoj poljoprivrede. Agroturizam predstavlja vid turizma usmeren na suštinska pitanja, zdravu ishranu turista i boravak u zdravoj sredini, kroz integralni razvoj poljoprivrede, uvažavajući aspekte održivosti – ističe dipl. inženjer Zorica Petkanić, stručni saradnik za tehnologiju biljnih proizvoda negotinske Poljoprivredne savetodavne i stručne službe Negotin.

Ako se posmatra sa stanovišta prirodnih potencijala, opština Negotin sa velikim oblastima pod šumom, bogatom florom i faunom, pruža i izuzetne prirodne mogućnosti za izvoz specifičnih ekoloških proizvoda kao i za razvoj lovnog, izletničkog, planinskog i svih ostalih vidova turizma koji u sebi sadrže i primenu ekoloških principa.

-Pre svega, agroturizam usmerava ukupan agrokompleks ka održivom razvoju, proizvodnji zdrave hrane i njen plasman na tržištu. Poljoprivredne delatnosti u ovom kontekstu nisu povezane  samo sa obradom zemlje i proizvodnjom hrane, nego i sa upravljanjem životnom sredinom, kao i pružanjem usluga lokalnoj zajednici i čitavom društvu, što sve doprinosi racionalnijem korišćenju prirodnih potencijala, suzbijanju prekomerne koncentracije privrede u gradovima, zaustavljanju negativnih migracionih kretanja i oživljavanju i razvoju sela – dodaje Petkanićeva.

Uz veću proizvodnju i veći plasman poljoprivrednih proizvoda stiču se uslovi i za većom zaradom, novim radnim mestima, ali se, a što je i primarni cilj, seoskog turizma, zaustavlja migracija stanovništva zbog nedostatka posla. Time, kažu stručnjaci, selo se podmlađuje, podstiče se prirodni priraštaj stanovništva, štiti i valorizuju kulturno istorijske vrednosti.

-Suština ponude u ruralnim područjima jeste boravak u renoviranim seoskim kućama u tradicionalnom stilu sa mogućnošću samostalnog spremanja hrane, upoznavanje tradicionalnih kulturnih vrednosti i običaja i sve to u ekološki zdravoj sredini. Smeštaj i ishrana turista na ovaj način, mnogo su atraktivniji, ekonomski jevtiniji i istovremeno zdraviji od uobičajenog hotelskog smeštaja i ishrane – zaključuje Zorica Petkanić i objašnjava da se poseban značaj agroturizma i njegova prednost vidi upravo u činjenici da je funkcionalan svih 365 dana u godini.

Proizvodnja kvalitetnog žita, voća i povrća je takođe  veoma razvijena u opštini Negotin tako da je višak ovih proizvoda  baza za izvozne projekte  u oblasti proizvodnje zdrave hrane,  ali i dopuna u sve razvijenijoj ponudi u okviru seoskog turizma. Turistima iz cele Srbije, ali i sve češćim svetskim putnicima ponuđen je kvalitetan smeštaj u brojnim domaćinstvima ne samo u Negotinu, već i u Rogljevu, Rajcu, Čubri, Kovilovu, Radujevcu, Karbulovu i na Kusjaku, u kojima gost može da oseti taj poseban šarm u dih tradicionalnog seoskog života na ovim prostorima.

 

BUDUJKIĆ:NAŠ JE INTERES BOLJI ŽIVOT SVIH GRAĐANA

U prisustvu zvanica, gostiju i meštana himnom Bože pravde u kogresnoj sali HE „Đerdap 1“ počela je svečana Akademija povodom  26. aprila Dana opštine Kladovo. Hroničari su zabeležili da je pre 149 godina  tog dana, 1867. godine  turska vlast  predala ključeve  tvrdjave “Fetislam ” , artiljerijskom kapetanu Milutinu Jovanoviću.

-To je urađeno bez borbe na bojnom polju, jer je pobedila tadašnja srpska diplomatija.  Istoričari tvrde da od tog dana počinje stvaranje moderne Srpske države – naglasio dr Dragan Budujkić   predsednik opštine Kladovo koji je pre toga sa  saradnicima položio cveće na spomen obeležje na ulazu u srednjovekovnu tvrđavu.

Prvi čovek te podunavske opštine podsetio je na rezultate koji su ostavreni u prethodnom periodu.

– Odgovor na pitanje kako smo i šta radili, dali su građani opštine Kladovo koji su na lokalnim izborima apsolutnu podršku dali listi SNS „Aleksandar Vučić Srbija pobeđuje“. Hvala im  što su nam ukazali poverenje, ali i nametnuli obavezu više da radimo u interesu svih građana. U periodu za nama predali smo na upotrebu montažne kuće izbeglim i raseljenim licima i zatvorili  kolektivni centar Karataš ,ali smo udomili i četiri socijalno najugroženije porodice sa lokala, otvorili smo HISPA centar, uz podršku EPS-a Zdravstvenom centru smo obezbedili hiperbaričnu komoru. Posle godinu dana kopanjem dva nova bunara rešili smo  problem vodosnabdevanja u naseljima Rtkovo i Korbovo, a uskoro će vodu u kojoj nema povećane koncentracije nitrata piti i meštani Male i Velike Vrbice poručio je dr Budujkić.

On je naglasio i da su sanirani atarski i seoski putevi.

– Asfaltirali smo desetak kilometara ulica u gradu i selima, završena je prva faza radova na izgradnji kanalizacije u Rtkovu, Korbovu i Velikoj Vrbici ,taj problem rešavamo i u Velesnici ,poboljšali smo horizontalnu i vertikalnu signalizaciju na ulicama u gradu i selima.Posle 30 godina Kladovo je ponovo dobilo pristanište zahvaljujući podršci resornog ministarstva. Rešavali smo socijalne i druge probleme kojih nije malo, ali nema predaje jer je naša vizija da meštanima opštine Kladovo obezbedimo bolji život. Kad to uspemo zaustavićemo migracije iz sela i uz podršku subvencija iz Fonda za poljoprivredu doprinećemo afirmaciji jednog od tri zamajca razvoja .Opština Kladovo  raspolaže nemerljivim kulturno-arheološkim bogatstvom koje podstiče razvoj turizma, a naša snaga mora biti  i preduzetništvo- istakao je dr Budujkić.

Zamajac razvoja opštine Kladovo može biti i prekogranična saradnja, a to je aktuelna vlast u Kladovu prepoznala i načinila je prvi korak.

-Sa 17 projekata prekogranične saradnje  konkurisali  smo za IPA pristupna sredstva iz Fondova EU,otvoreni smo za sve investitore i naše ljude iz dijaspore koji su spremni da ulažu u rodni kraj. Kvalitetnije zdravstvo i školstvo, razvoj malih i srednjih preduzeća, kvalitetan društveni život  doprineće boljim uslovima življenja  u našem kraju. Moj utisak je da smo najteže prošli ,ali ni  u periodu pred nama neće biti lako i zato se ne smemo uspavati na lovorikama pobede.Naprotiv  svi moramo da zasučemo rukave , jer samo tako  se možemo  izboriti za bolju i lepšu budućnost naše dece i svih građana opštine Kladovo, jer svi zajedno to zaslužujemo. Uz Vašu podršku možemo sve- zaključio je dr Budujkić.

Uz brojne goste iz Borskog okruga svečanoj sednici su prisustvovali Lazar Mirkić ambasador BiH u Srbiji i Slaviša Mišković načelnik opštine Višegrad.Ove godine izostala su priznanja  zaslužnim  građanima jer će novčani deo  Godišnjih nagrada biti uplaćen u humanitarne svrhe.

 

PODRŠKA POLJOPRIVREDNICIMA

U opštini Knjaževac potpisan je ugovor o saradnji lokalne samouprave i Agencije za ekonomski razvoj i preduzetništvo Pčinjskog okruga. Time praktično počinje realizacija projekta podrške poljoprivrednicima kroz beskamatne pozajmice za unapređenje proizvodnje. Sredstva za zajednički fond od 15 miliona dinara obezbedili su opština Knjaževac i Švajcarska agencija za razvoj i saradnju SDC.

Švajcarska agencija SDC finansira program “Razvoj privatnog sektora u Srbiji” koji realizuje Agencija za razvoj Pčinjskog okruga. Današnjim potpisivanjem ugovora o saradnji sa opštinom Knjaževac praktično je počela realizacija projekta podrške poljoprivrednicima.

– Ovaj čin potpisivanja ugovora rezultat je dosta dugog rada i zahvalan sam partnerima iz Knjaževca na saradnji. Mislim da smo došli do rešenja dobrih za sve strane, a verujem da će proizvodi našeg minulog i budućeg rada moći da se vide u dvorištima vaših domaćina – rekao je Živko Ivanković, direktor Agencije za razvoj i preduzetništvo Pčinjskog okruga.

Pregovori o realizaciji ovog projekta trajali su godinu dana, a potpisivanjem ugovora stvoreni su uslovi da se oformi revolving fond iz koga će se poljoprivrednicima odobravati pozajmice pre svega za nabavku opreme. “Fond će biti “težak” 15 miliona dinara, obnavljaće se iz godine u godinu, a očekujemo da ćemo narednih godina imati od 50 do 100 korisnika. Sredstva će biti značajna, jer će omogućiti nabavku krupnije mehanizacije. Mi smo do sada odobravali sredstva u visini do 80.000, a na ovaj način moći će da se dobijaju pozajmice i do 10 puta veće, a najznačajnije je da će pozajmljeni novac moći da se vraća kroz poljoprivredne proizvode – izjavio je Dragan Milutinović, direktor Agencije za razvoj opštine Knjaževac.

Program podrške poljoprivredi, koji je opština Knjaževac realizovala u prethodnom periodu, dao je izvanredne rezultate, prepoznate i van granica opštine.

– Sa zadovoljstvom mogu da konstatujem da su i međunarodni partneri, poput švajcarskog SDC-a, prepoznali kvalitet naših programa, tako da je i ovo potpisivanje ugovora svojevrsni dokaz da smo na pravom putu. Veliki broj poljoprivrednih proizvođača moći će da dobije značajnu finansijsku podršku kroz ovaj projekat, a time će se stvoriti i uslovi za značajno upošljavanje ljudi. Sredstva će biti bez kamate, vraćaće se u roku od pet godina i ubeđen sam da će predstavljati odličnu podršku svima koji se opredele za ozbiljniju proizvodnju u oblasti voćarstva, povrtarstva ili proizvodnju lekovitog bilja – istakao je Milan Đokić, predsednik opštine Knjaževac.

U narednoj fazi realizacije projekta biće raspisan konkurs za budućeg otkupljivača poljoprivrednih proizvoda, a prema najavama, zainteresovani poljoprivrednici za novčane pozajmice moći će da konkurišu od juna meseca.

 

ZDRAVLJE SE VEŽBA

Radost, upornost, želja da se svaka vežba odradi najbolje, ukratko to je epilog manifestacije “Zdravlje se vežba”, koju je prvi put u Negotin realizovao sve aktivniji i trofejniji Gimnastički klub “Hajduk Veljko”, Kancelarija  za mlade opštine Negotin i Američki savet u saradnji sa “Fleks organizacijom”. Ova manifestacija, koja je na centralnom negotinskom trgu okupila ljubitelje aktivnog načina života, ali i obožavaoce sporta i rekreacije svih uzrasta, organizovana je po programu Fondacije globalnog dana volontiranja mladih.  Vežbala su i deca i mame, i predškolci, ali i oni stariji. I svako je mogao da odabere da li će na grupne ili korektivne vežbe, na poligon ili radionice za decu, da li će se odazvati sportskim izazovima, ili učestvovati u kvizu znanja. Za sve učesnike su obezbeđene zdrave grickalice i osveženje, a za najbolje i nagrade.

– Ova manifestacija treba da bude primer svima nama da fizičku aktivnost shvatimo kao prioritet  u našem životu i tako gajimo svoje telo i svoj duh. Cilj ovog projekta jeste razvijanje svesti o važnosti bavljenja fizičkim aktivnostima od najranijeg detinjstva, upoznavanje široke javnosti o mogućnosti da na najbolji mogući način iskoriste svoje potencijale i želje da svoje telo i um obogate i učine ga zdravim i vitalnim – ističe trener Ana Ranđelović, idejni tvorac Gimnastičkog kluba „Hajduk Veljko“.

PONUĐENO 146 RADNIH MESTA

Oko 200 Negotinaca potražilo je na jubilarnom desetom po redu Sajmu zapošljavanja, šansu da se domognu radnog mesta. U organizaciji Nacionalne službe zapošljavanja, filijale Bor i opštine Negotin potrebu za 146 radnika, u najvećem broju od prvog do četvrtog stepena stručnosti, iskazalo je 30 poslodavaca. Najviše ih je zatražio “Eliksir grup” Prahovo, čak 40. Ovom poslodavcu koji je kupio neke od pogona nekadašnje Industrije hemijskih proizvoda Prahovo potrebni su radnici u pogonu foskorne i MKF, mašinbravar, električar, automatičar, otpravnici vozova i mašinovođa. I negotinski DOO “Aleksandrović” tražio je 20 prodavaca, 10 vozača drumskih vozila potražuje “Vin” DOO, a po 10 nekvalifikovanih radnika Turistička organizacija i Eko fond. Na listi najtraženijih zanimanja bili su vozači, konobari, šankeri, kuvari, automehaničari, ekonomski tehničari, a jedina ponuda za fakultetski obrazovane kadrove odnosila se na dipl. inženjera zaštite bilja, koji je potreban Agrodiskontu “Flora” DOO iz Negotina.

-Kao lokalna samouoprava činimo sve da stvorimo ambijent koji će privući investitore. Bilo je više razgovora i dogovora na tu temu i nadam se da će pored zapošljavanja putem Sajma biti i rezultata na ovom planu. Imajući u vidu da je u protekle dve decenije preko dvadesetak privrednih subjekata u našoj opštini prestalo sa radom, da je mnogo ljudi ostalo bez posla a novoosnovane firme možemo pobrojati na prstima ruke, naš najveći problem je obezbediti nova radna mesta i to neće biti lako, jer upravo iz tog razloga odliv stanovništva iz našeg kraja je iz godine u godinu sve veći. Zapošljavanje je zato naš najveći zadatak i naš prioritet – rekao je Jovan Milovanović, predsednik Opštine Negotin koji je zajedno sa Sonjom Stanković, direktorkom Filijale NSZ u Boru i Draganom Sikimićem, zamenikom direktora NSZ otvorio ovaj Sajam.

Trenutno je na evidenciji Nacionalne službe zapošljavanja u Negotinu 2.700 nezaposlenih lica, za 39 više nego u februaru. Od tog broja oko hiljadu njih nema nikakve kvalifikacije, a isto toliko ih ima diplomu srednje škole.

PRIKUPLJENO BLIZU 200 HILJADA DINARA

Na humanitarnom  koncertu  za pomoć maloj Gordani Mitić dvogodišnjoj devojčici iz Kladova koja boluje od Dravetovog sindroma , retkog oblika epilepsije, na kome su pevale zvezde „Granda“ Svetlana Tanasić, Jelena Kostov, Olja Karleuša, Marina Stankić i Srđan Lazarević i igrali članovi KUD “ Polet“ prikupljeno je 195.890  dinara , a novac je uplaćen na namenski žiro račun otvoren kod Komercijalne banke broj 205 – 900101920179014 . Bio je to još jedan uspešno položen ispit iz humanosti koji nas je po ko zna koji put uverio da ljudska plemenitost nema granice.

– Kada su bolesna  deca u pitanju moje kolege i ja u trenu donosimo odluku da prihatimo poziv organizatora .Tako je bilo i  u Kladovu gde je održan koncert koji je ispratilo  blizu 1500 gledalaca. Kada je teško, građani Srbije lako se opredele da pomognu ljudima u nevolji i to me raduje- istakla je Svetlana Tanasić pevačica  iz „Grand“ produkcije.

Majka devojčice Miladinka Točaković sa tri kćeri živi kao podstanar i bori se da svojoj deci obezbedi bolji život.Uprkos teškoj situaciji koju dodatno komplikuje bolest najmlađe Gordane, samohranu  majku hrabri saznanje da nisu ostale same.

– Do pre mesec dana niko nije znao za naš problem, a onda su nakon priloga u medijima Kladovljani stali uz nas.Pomažu nam znani i neznani, hvala im jer uz njihovu podršku lakše nastavljamo borbu za Gocin život- sa suzama u očima priča  Miladinka.

Akciju za lečenje male Kladovljanke na društvenim mrežama i uz  podršku RTS-a i TV Kladovo   pokrenuo je Vladimir Mitrović diplomirani defektolog , inicijator humanitarnog kocerta u kladovskoj dvorani „Jezero“.

– Javljaju nam se ljudi iz svih krajeva Srbije i inostranstva jer žele  da pomognu. Koncert je prevazišao naša očekivanja, prihod je  namenjen za putne troškove i boravak majke Miladinke Točaković u Nemačkoj, dok će lečenje na klinici finansirati fondacija proslavljenog srpskog vaterpoliste Aleksandra Šapića- kazao je Mitrović .