Search Results For “Psiholog onlaйn 2021 Psiholog online Psiholog v onlaйne psihologov onlaйn Psihologi Online insta---batmanapollo”

ŠANSA ZA STUDIRANJE U EU

Studenti iz Srbije imaju brojne šanse za studiranje u EU, ali je neophodno da se detaljno i pravovremeno informišu o tome. Rečeno je na prvom javnom razgovoru “Studiraj, putuj, upoznaj EU” koji je u saradnji sa ovdašnjom bibliotekom “Dositej Novaković” organizovao tim projekta “Euteka – EU u vašoj biblioteci”. Slični razgovori će, kažu nadležni, biti organizovani u 21 biblioteci širom Srbije sa ciljem da biblioteke postanu mesta za informisanje građana o svim važnim temama vezanim za EU.

– Informacije o prilikama za studiranje kao i izvori stipendiranja, dostupni su na internetu i srednjoškolci treba da se detaljno informišu o tome kako bi našli najbolju opciju za sebe- istakao je srednjoškolcima Naim Leo Beširi, ekspert iz Tima Evropa Srbija, koji je postiplomske studije završio na Evropskom koledžu u Brižu, upoznavši ih, između ostalog i sa programom “Erazmus plus”.

Učesnici ove javne debate Jelena Milešević, istraživačica na Institutu za medicinska istraživanja, nekadašnji postdiplomac Univerzitetu u Gentu, kao i Danko Nikolić, član Tima Evropa Srbija i direktor „Zaječarske inicijative“ upoznali su negotinske đake i sa osnovama obrazovanja u zemljama EU.

-Važno je da znate da imate priliku da studirate u Evropi, da treba da se informišete, da se interesujete za to koje fondacije obezbeđuju stipendije, da budete uporni i ne bojite se da komunicirate sa zaposlenima na univerzitetima – istakla je Jelena Milešević.

SANACIJA KUĆA U NEGOTINU

Danski savet za izbeglice, Vizija i ENEKA u okviru projekta podrške oporavku domaćinstava i lokalne privrede, koji su pre dve godine teško stradali u poplavama, započeli su u opštini Negotin sanaciju dva objekta, a kako se najavljuje uskoro će početi da zidaju i montažne kuće za porodice Barbulović i Jenić. U Negotinu je tako, po ovom projektu koji finansira Delegacija EU u Srbiji, počela sanacija kuće porodice Mihajlović, a sanira se i jedan objekat u Slatini. Mihajlovićima će biti uređena kuhinja, trpezarija i dve spavaće sobe, a kuća je ponovo, nakon radova, biti bezbedna za stanovanje.

– To je ono što je nužno da se uradi na teritoriji opštine Negotin za ove četiri porodice, da se pomogne da im se stambeni objekti saniraju ili da se u potpunosti izgrade novi. Očekujem da se na osnovu sprovedene javne nabavke za izgradnju montažnih kuća počnu i ovi radovi – istakao je prilikom obilaska radova Jovan Milovanović, predsednik opštine Negotin, zahvalivši se na nesebičnoj pomoći Danskom savetu za izbeglice i Delegaciji Evropske unije.

ASFALTIRAN PUT SLATINA – UROVICA

Sela Urovica i Slatina konačno su, posle više od tri decenije, dobila – asfalt. Reč je o deonici puta Slatina-Urovica, dugoj dva i po kilometra, koja je godinama rak rana ovih sela, jer je bila u izuzetno lošem stanju. Radove, vredne preko 20 miliona dinara, izvele su ekipe zaječarskog preduzeća za puteve. U Urovici ističu da očekuju da do jeseni asfaltiraju i 300 metara dugu deonicu puta od ulaska u selo do mosta u centru.

-Ispunili smo očekivanja i zahteve građana i to u kratkom vremenskom roku. Ova deonica puta je bila u veoma lošem stanju, ali je u saradnji sa republičkim organima i Preduzećem za puteve Srbije, ovaj problem sada rešen i mogu da se zahvalim, ne samo ljudima sa kojima sam bio u kontaktu i koji su omogućili da se ovaj problem reši, već i gospodinu Radivoju Petrikiću, koji je pomogao svojim delovanjem, da zajedničkim nastupom ostvarimo sanaciju ovog puta– istakao jeJovan Milovanović, predsednik opštine Negotin, koji je zajedno sa svojom pomoćnicom za saradnju sa mesnim zajednicama Aleksandrom Veličković obišao radove.

Lokalna samouprava najavila je da će uskoro, u okviru sanacije puteva koji su u republičkoj nadležnosti, početi radovi na deonici od raskrsnica za Mokranje prema Rajcu, prvo u dužini od četiri kilometra, a onda i čitave deonice prema Rajcu. kao i da je u planu i sanacija puta Negotin – Zaječar.

ČUVAJU TRADICIJU STARIJU OD DVA VEKA

Rezanjem slavskog kolača u hramu „Sveti Đorđe“  familija Bukatarević, jedna od najstarijih u Kladovu, upriličila je na letnjeg Svetog Nikolu , desetu godinu  za redom, porodični skup potomaka. Za slavskom trpezom okupili su oni stariji zašli u godine, ali i najmlađi  članovi ove mnogobrojne porodice raseljene na sve četiri strane sveta.

– Ima nas i u Beogradu, Šapcu, Velikom Gradištu, Londonu, Parizu, Kanadi,Americi gde živi i radi moja kći .Ja sam jedini Bukatarević koji je rođen u Beogradu. Slavsko druženje je prilika za okupljanje i čuvanje uspomene na pretke rasute svuda po svetu-priča Dragan Bukatarević.

Mile Bukatarević  podseća da je Bukatar staro prezime koje su preci preimenovali u Bukatarević.

– Imamo familiju Bukatar u Rusiji,Ukrajini i Moldaviji,ali sa njima nemamo kontakt – kaže Mile.

Već po tradiciji na spomenik stradalim u Velikom ratu potomci Kladovske porodice su položili cveće .

Po četvorici braće Bukatarević, poginulim u oslobodilačkim ratovima Srbije do 1920. godine, u Kladovu jedna ulica u užem centru grada nosi njihovo prezime. Zanimljivo je da su svi rođaci sve do sredine sedamdesetih godina prošlog veka i dolaska graditelja na Đerdap radi podizanja naše najveće brane na Dunavu živeli u toj ulici. Godišnja druženja  nisu samo prilika za veselje i slavlje, nego su pokušaj da Bukatarevići  svoje veze ojačaju i mladom naraštaju prenesu duh zajedništva.

 

– Povod ovog nesvakidašnjeg skupa  je više od dva veka  od bitisanja Bukatarevića u Timočkoj Krajini i uspomena na dalekog pretka Ivana Bukatara koji se pominje još 1804. godine kao stanovnik turske tvrđave Fetislam. Porodica Bukatarević jedna je od najstarijih Kladovu ,a potomci čuvajući uspomenu na svoga pretka Ivana Bukatara, od 2006. godine priređuju tradicionalno familijarno okupljanje na Svetog Nikolu letnjeg,u kultnom restoranu „Jezero“ u kome je druženje počelo kolom Bukatarevića-kazao je  Goran Bukatarević domaćin slave.

“SRCE ZA DECU“ U KNJAŽEVCU

Knjaževačko porodilište dobilo je, u okviru akcije Blic fondacije „Srce za decu“, aparat za skrining sluha kod novorođenčadi. Nabavku aparata obezbedila je kompanija “Mozzart“.

Mali Vuk prva je beba, rođena u knjaževačkom porodilištu, kojoj je dan po rođenju, novim aparatom, urađen skrining sluha. Vuk je zdrav i jak dečačić, pokazao je pregled, kome će ubuduće biti podvrgnuta sva novorođenčad, a zahvaljujući donaciji Blic fondacije i Kompanije “Mozzart.“ Lekari kažu da su do sada problemi sa sluhom mogli da se otkriju tek kada dete napuni godinu, ili dve dana.

– Radi se o potpuno bezbolnoj metodi, kojom se otkrivaju poremećaji sluha, što omogućava sprovođenje adekvatne i pravovremene terapije. Iako imamo 170 porođaja godišnje, znači nam ovaj aparat, da se blagovremeno vidi da li dete ima problema i što pre krene sa terapijom – kaže dr Darko Marković, upravnik Bolnice i dr Mirjana Marković, načelnica Ginekološko-akušerskog odeljenja.

Nabavku aparata za neonatalni skrining sluha za knjaževačko i još tri porodilišta obezbedila je kompanija Mozzart.

– Kampanja Blic fondacije uklapa se u našu poslovnu politiku društveno-odgovornog ponašanja. Duboko smo ubeđeni da preventivno delovanje kod najmlađih daje značajan doprinos razvoju društva u celini –  rekao je Zoran Puhač, direktor Korporativnih poslova u kompaniji “Mozzart.“

Humanitarnu akciju “Srce za decu“ Blic fondacija pokrenula je u martu ove godine.

– Blic fondacija je početkom marta pokrenula veliku akciju “Srce za decu“, čiji je cilj da se svim porodilištima u Srbiji obezbede aparati za neonatalni skrining sluha. Knjaževačko porodilište je 15. po redu koje je dobilo aparat i mi ćemo u narednih mesec dana opremiti sva porodilišta u Srbiji. Pokrovitelj naše akcije je Ministarstvo zdravlja, a medijski partner RTS- kazao je u Knjaževcu Velimir Perović, urednik akcije „Srce za decu“ Blic fondacije.

Za nabavku aparata za skrining sluha kod beba za svih 56 porodilišta u Srbiji potrebno je 25 miliona dinara, a u Blic fondaciji očekuju da će sve društveno odgovorne firme, slediti primer  kompanije Mocart, jer je to u zajedničkom interesu.

TIMOMED ŠAMPION SAJMA POLJOPRIVREDE

U okviru “Večeri šampiona”, na 83. Međunarodnom sajmu poljoprivrede u Novom Sadu, veliki šampionski pehar za vrhunski kvalitet izloženih proizvoda po 17. put uručen je knjaževačkom Timomedu.

Centralni događaj Sajma poljoprivrede je “Veče šampiona” kada se dodeljuju najveća sajamska priznanja. U Master centru Novosadskog sajma, šampione kvaliteta pozdravila je Snežana Bogosavljević Bošković, ministarka poljoprivrede u Vladi Republike Srbije.

– Velika mi je čast i zadovoljstvo što sam večeras u društvu šampiona, najboljih u svim oblastima poljoprivrede. Drago mi je što mogu da istaknem izvanredne rezultate u poljoprivrednoj proizvodnji ostvarene u proteklom periodu i sigurna sam da će ti rezultati već dogodine biti nadmašeni još boljim ostvarenjima –  poručila je Boškovićka.

U odabranom društvu najboljih našao se i knjaževački Timomed. Svojevrsni rekorder među šampionima je po 17. put nagrađen velikim peharom za vrhunski kvalitet svojih proizvoda.

– To je veliko priznanje, ne samo kolektivu Timomeda, već i svim našim kooperantima. Mi se trudimo da sve ono što oni proizvedu mi u prirodnom obliku plasiramo na tržište. Svaka od minulih 17 godina, koju smo završili trijumfalno, bila nam je podsticaj da i naredne održimo nivo kvaliteta naših proizvoda. Još jedno važno opredeljenje je da na svakom Sajmu predstavimo poneki novi proizvod, pa tako ovog puta predstavljamo četiri nova Timomedova proizvoda i svi oni nagrađeni su velikim zlatnim medaljama – izjavio je Srbislav Vidojević, direktor Timomeda.

MATURANTI PLESALI U BORU I KNJAŽEVCU

Oko 300 borskih maturanata proslavilo je u utorak kraj školovanja. Maturanti su prošetali glavnom ulicom gde su pozdravili sugrađane, a veselje nastavili u amfiteatru kod Doma kulture uz  igru i koncert Tropiko benda.

Maturanti iz četiri srednjih škola plesali su u centru grada engleski valcer i pingvin dens, a veselje nije moglo da prođe i bez vlaškog kola. Uživajući uz muziku, pevali su, grlili se, fotografisali.

– Ovo je jako lepa manifestacija koju smo svi zajedno pripremali. Dosta smo vežbali i trudili se da uveličamo ovaj događaj. Osećanja su mi pomešana, radujem se što sam završio srednju školu uspešno, ali mi je i žao jer je gotovo. Odlučio sam da upišem Pravni fakultet u Nišu, a najviše ću pamtiti razrednog starešinu Violetu Trajković koja  je bila  pravi drug i prijatelj svim učenicima – kaže Marko Poturica iz Ekonomsko – trgovinske škole.

„Razredna nam je bila Mira, pravimo čudo od papira“, „Gimnazijalci ne idu u pakao“, Zaslužih ovu diplomu, za sledeću štekam lovu“, Bolje jack u ruci nego traljava dvojka u struci“, „Situacija je alarmantna“, samo su neki od natpisa koji su krasili majice koje su nosili maturanti.

– Fenomenalno je sve organizovano. Druženja ću pamtiti zauvek.  Studiraću zaštitu na radu u Nišu i tužna sam jer je svemu došao kraj  – kaže Jovana Jovanović, učenica Tehničke škole.

Ovogodišnji ples maturanata organizovali su lokalna samouprava, borske srednje škole i Centar za kulturu.

– Zadovoljni smo jer je svaki put  bolja organizacija, i u planu je da ovo postane tradicija. Nastavnici su vežbali sa učenicima mesec dana koji su u velikom broju želeli da učestvuju u ovoj manifestaciji – kaže Milovan Božović, koordinator rada ovdašnjih srednjih škola.

Veselje je uveličao koncert Tropiko benda.

– U jako dobrom sećanju pamtimo borsku publiku i grad Bor,  dobre ljude i odličnu hranu. Zadovoljstvo nam je što sviramo za maturante koji završavaju još jednu etapu svog života, nastavljaju dalje i drago nam je da možemo da prisustvujemo ovoj manifestaciji. Nastavljamo da radimo, očekuje nas letnja turneja na crnogorskom primorju, bićemo u Bosni, Hrvatskoj, Makedoniji, radimo na novim pesmama i prikupljanju materijala za novi album – kazao je Aleksandar Cvetković frontmen Tropiko benda.

Završetak školovanja knjaževački maturanti obeležili su i ovog maja uz stari francuski ples kadril.

Na platou ispred Doma kulture sinhronizovano su plesali učenici završnih razreda Knjaževačke gimnazije i Tehničke škole.

Mladim srednjoškolcima obratio se predsednik opštineMilanĐokić.

-Nema većeg zadovoljstva za jedan grad nego kad vidi da još jedna nova generacija stasava. U svoje i u ime vaših roditelja se nadam da ćete nakon završenih fakulteta da se vratite u svoj grad i da znanje i energiju uložite u grad u kome ste rođeni. Želim vam da budete dobri ljudi i da ljubav prema ovom gradu nosite u svom srcu kao i mi stariji. Puno sreće i uspeha u daljem životu, deco – rekao je Đokić.

Nakon plesa, u velikoj sali Doma kulture podeljene su Majske zahvalnice Skupštine opštine Knjaževac učenicima osnovnih i srednjih škola za postignute uspehe.

UMETNICE IZ OSAM ZEMALJA SVETA

Ovogodišnja 14. Međunarodna izložba „Žene slikari“  u Majdanpeku, pokazala je da  umetnost odlično uspeva tamo gde se dobro neguje, a manifestacija poput ove širi dobar glas o gradu domaćinu i ljudima u njemu. To je potvrdila većina gošći, učesnica same izložbe nakon celodnevnog boravka u Majdanpeku tokom kojeg su bile u prilici da posete Rajkovu pećinu, pogledaju površinski kop majdanpečkog Rudnika bakra, ali i da uživaju u izložbama u Muzeju, Gradskoj galeriji i Domu omladine u kojem zidove velike sale ukrašavaju radovi 184 umetnice iz osam zemalja sveta.

Ovogodišnja dobitnica Velike nagrade izložbe, Snežana Perović, vajarka iz Beograda, otvorila je izložbu“Žene slikari“, ali i naglasila da je „Majdanpek trenutno bastion kulture u Srbiji“.

Ova manifestacija je počela 2003.godine, kada je Udruženje za Majdanpek ostvarilo ideju Ljiljane Stevanović i kao primeren osmomartovski dar ženama Majdanpeka poklonilo izložbu „Žene slikari“. Iz godine u godinu, izložba je kao manifestacija napredovala uspevajući da okupi sve veći broj učesnica iz brojnih zemalja sveta, a organizaciju je preuzeo Centar za kulturu Majdanpek, afirmišući rad umetnica i podstičuči zajednički interes umetnosti, kulture i turizma.

– Ne možete napraviti manifestaciju, ako umetnike ne poštujete, niti možete da je održite – objašnjava recept za uspeh Zoran Mitrović, iz Centra za kulturu Majdanpek koji ima izuzetan lični doprinos u uspehu i dugom trajanju ove manifestacije objašnjavajući da je zahvaljujući tome ova izložba uspela da privuče brojne učesnice, kvalitetne umetnice, koje su donoseći vredne radove prepoznale i kvalitet rada ustanove.

Nagrade, kao i 10 pohvala su umetnicama uručene na svečanom otvaranju ovogodišnje izložbe „Žene slikari“.  Zainteresovani o izložbu mogu da pogledaju do 14.juna.

PERUNOV HRONIČAR

Filmska ekipa koja radi na realizaciji filma “Perunov hroničar” je prva filmska produkcija u Nišu koja se bavi produkcijom prvog dugometražnog filma epske fantastike na prostoru bivše Jugoslavije i pravljenjem najveće baze podataka filmskih lokacija u celom regionu jugoistočne Srbije. Cilj ove produkcije je afirmisanje filmske industrije, svih filmskih lokacija na prostoru jugoistočne Srbije i uključivanje mladih, kreativnih ljudi u kompletan proces ovog projekta kao i podizanje finansijskog potencijala celokupnog stanovništva.

Pomenuti film je ekranizacija romana “Perunov hroničar” mladog niskog pisca Milosa Petkovića sa autorskom muzikom Olivera Katića. Ovom projektu su, pored Sokobanje, podršku pružile niške opštine Medijana, Crveni Krst i Pantelej kao i opštine Kuršumlija, Bela Palanka, Knjaževac, Vranje, Surdulica, Dimitrovgrad, Leskovac i Svrljig ali i uprava za kulturu grada Niša i Bugarski konzulat.

Za snimanje ovog filma biće korisćene najinteresantnije i najatraktivnije lokacije iz opštine Sokobanja. A ti isti foto i video materijali koristiće se za dalji razvoj filmske industrije i dovođenje stranih produkcija u Srbiju, dok će i sama Sokobanja moći da koristi ove materijale za svoje potrebe. Pored lokacija , na sajtu će se naći i kompletna baza smeštajnih kapaciteta Sokobanje, spisak restorana, kao i svih onih koji svojom delatnosću imaju mogućnosti da svoje usluge pruže stranim filmskim produkcijama, koje budu došle u Sokobanju.

NEMA VIŠE PRAŠINE I BLATA

Posle pola veka meštani ulice Borisa Kidriča u prigradskom naselju Kladušnica dočekali su da umesto po prašnjavom i blatnjavoom sokaku hodaju asfaltiranom ulicom. Radnici zaječarskog preduzeća za puteve “ Štrabag “ asfaltirali su 300 metara ulice koju meštani zovu i Grobljanska jer ih vodi do seoskog groblja. Asfaltiranju su  prethodili   radovi na izmeštanju  dela vodovodne i izgradnji kanalizacione mreže.

– Našim mukama konačno je došao kraj. Zahvaljujući angažovanju lokalne samouprave jednim potezom rešili smo tri problema- u glas govore stanari novoasfaltirane ulice.

Uređenje  ulice Borisa Kidrča,  važno je za poboljšanje  stanja putne infrastruktue u tom naselju. Širina asfalta  je četiri metra, ugrađeno je 208 tona asfaltne mase, a radove je finansirala hidroelektrana Đerdap.

– To je deo iz obaveza EPS-a prema naseljima u dunavskom priobalju. Naša je orjentacija da meštanima sela obezbedimo približno iste uslove za život koje imaju stanovnici u gradu. Potreba je mnogo, novca je malo ali se trudimo da rešavamo prioritete i u tome uspevamo. Dugo su meštani Kladušnice bili strpljivi i  njihovim nedaćama je najzad  došao kraj-kazao je  dr Dragan  Budujkić, predsednik opštine Kladovo,  koji je obišao završne radove u tom naselju.

 

PROMOCIJA “GODINE PREDUZETNIŠTVA“ U KNJAŽEVCU

U organizaciji Regionalne agencije za razvoj istočne Srbije, u Knjaževcu je predstavljena “Godina preduzetništva” – paket različitih programa koje sprovodi država u cilju da ojača preduzetničke snage, pomogne onima koji tek pokreću sopstveni posao, a onima koji su privatni biznis razvili do određene mere, da ga dodatno unaprede.

Država Srbija proglasila je 2016. “Godinom preduzetništva”. Čitav projekat vodi Ministarstvo privrede, a Razvojna agencija Srbije, u saradnji sa regionalnim razvojnim agencijama širom zemlje promoviše niz programa čiji je zajednički cilj da ojačaju preduzetnički sektor.

– Radi se o različitim projektima i različitim mogućnostima. Neki od njih su završeni, neki su u toku, a neki tek treba da počnu. Za razliku od prethodnih godina, ovoga puta sve je objedinjeno “pod kapom” Ministarstva privrede, a u celu priču uključeni su Fond za razvoj, Nacionalna služba za zapošljavanje, Privredna komora i Razvojna agencija Srbije, zajedno sa regionalnim razvojnim agencijama. Danas nam je cilj da ljudima damo najosnovnija uputstva kako da pretraže sve te programe, a da zatim u skladu sa svojim potrebama, odaberu ono što je za njih najprimerenije i najkorisnije – rekao je Boban Konstandinović, projekt menadžer RARIS-a.

Važno je naglasiti da su programi podrške namenjeni i onima koji tek nameravaju da pokrenu svoj biznis, kao i onima koji su već u preduzetničkim vodama i kojima država pomaže da unaprede posao. Svi oni koji nisu bili u mogućnosti da prisustvuju promociji “Godine preduzetništva” u Regionalnom centru za stručno usavršavanje, detaljne informacije mogu naći na sajtovima Ministarstva privrede, Razvojne agencije Srbije ili RARIS-a.

PONOSNE 44 GODINE

Zaposleni u hidroenergetskom i plovidbenom sistemu „Đerdap 1 “  radno  su obeležili 44 godine uspešnog poslovanja. Uz visok stepen pogonske spremnosti hidroelektrana kod Kladova  decenijama  eksploatiše vodni potencijal Dunava. Moćni hidroagregati u dunavskoj fabrici struje obaraju proizvodne rekorde, jer je naša najveća hidrocentrala do sada EPS-u isporučila 255 milijardi kilovat-časova električne energije.To je za 8,5 odsto više od dinamičkog plana , jer je proizvodnja struje veća za četiri prosečna godišnja plana. Od početka maja hidroelektrana „Đerdap 1“ proizvela je blizu 300 miliona kilovat – časova struje , dok je od 1. januara  EPS-u isporučila  2,2 milijarde kilovata električne energije.Pri trenutnom dotoku od 6000 kubika vode u sekundi pet  hidroagregata dnevno proizvodi 15 miliona kilovat sati struje.HE “Đerdap 1”, koja je  godinama bila vodeća kompanija u PD “Hidoelektrane Đerdap” danas posluje kao ogranak JP” Elektroprivreda Srbije”.

FOND ZA PODRŠKU POLJOPRIVREDI

U Knjaževcu je nedavno  održana konferencija pod nazivom “Poljoprivreda kao biznis i efikasna javno-privatna razvojna partnerstva“. U saradnji sa opštinom Knjaževac, skup je organizovala Agencija za razvoj i preduzetništvo Pčinjskog okruga VEEDA iz Vranja, u okviru programa “Razvoj privatnog sektora u Južnoj Srbiji”.

Projekat se realizuje uz podršku Švajcarske agencije za saradnju i razvoj, pa je na početku konferencije prisutne pozdravila Izabel Perih, direktor SDC kancelarije u Srbiji. Cilj projekta je stvaranje mogućnosti za bolja radna mesta i za dodatne zarade najsiromašnijih slojeva stanovništva.

– Ideja projekta je da se naše lokalne samouprave maksimalno animiraju i uključe u pomoć poljoprivrednicima i to u smislu omogućavanja pristupa novim materijalima, sadnicama, repromaterijalu i mehanizaciji. Ovde smo u lokalnoj samoupravi i knjaževačkoj Agenciji za razvoj pronašli zaista prave partnere za realizaciju projekta – izjavio je Goran Kostić iz Agencije VEEDA, vođa PSD tima.

Formiranje kreditnog rivolving fonda iz koga će se poljoprivrednicima odobravati beskamatne pozajmice, koje bi se kasnije vraćale kroz robu, još jedan je, i to veoma značajan, instrument podrške poljoprivrednicima na ovom području, istakao je predsednik opštine Knjaževac Milan Đokić.

– U saradnji sa SDC-om, stavićemo na raspolaganje poljoprivrednicima ukupno 15 miliona dinara. Naša je želja da se ovaj fond u narednim godinama dodatno dopunjuje sredstvima iz opštinskog budžeta. Sve to ima za cilj da se omogući poljoprivrednicima da se svojom delatnošću bave na jedan bolji, profitabilniji način. Time bismo postigli da se poljoprivreda ne doživljava kao nužno zlo ili dodatna delatnost, već kao osnovno zanimanje i mlađih i starijih Knjaževčana –  rekao je Milan Đokić.

Opštinu Knjaževac je za saradnju sa Agencijom VEEDA i SDC-om preporučila ne samo dobra volja da se ta saradnja ostvari, već i značajni rezultati postignuti u podršci razvoju poljoprivrede na ovom području.

– Opština je izdvojila 7,5 miliona dinara, a partneri na projektu još toliko. Ta sredstva biće prvenstveno namenjena za nabavku mehanizacije i očekujem da će relativno brzo biti stavljena na raspolaganje korisnicima. Ovo je projekat koji će trajati više godina, s obzirom da će se fond obnavljati tako što će poljoprivrednici odobrene pozajmice vraćati na pet godina i to u robi – kaže Dragan Milutinović, direktor Agencije za razvoj opštine Knjaževac.

O svojim iskustvima u saradnji sa Agencijom VEEDA i SDC-om na konferenciji je govorio i Vladimir Bojović, direktor Eko agrara iz Čajetine, gde se takođe realizuje deo ovog projekta.

U SLAVU BOŽJEG NEKTARA

Manastir Bukovo sa svojim Kaberne sovinjonom iz 2013. i Vinarija „Jović“ iz Knjaževca sa Sovinjonom blank iz 2014. apsolutni su pobednici jedanaestog Međunarodnog sajma vina u Negotinu, u konkurenciji od 73 vina, odlučio je stručni žiri u sastavu: profesor dr Aleksandar Petrović, predsednik komisije, dipl. inž. Đurđa Katić i Maja Popović.

-Manastir proizvodi vino još od 1891. kada je na našem imanju osnovana poljoprivredna škola, pa neprekidno do 1940. Vinograd crne tamnjanike, kabernea, šardonea i ostalih sorti obnovili smo 2009. Naše prvo i glavno vino je crna tamnjanika koja je takoreći nepoznata u smislu prerade i tehnologije, jer je gotovo izumrla. Istražujemo je, pravimo poluslatka,suvavina i radujemo se jer znamo da će to jednog dana biti vrhunsko vino – kaže otac Kozma, iguman Manastira Bukovo.

Pojedinačno, u kategoriji belih vina i rozea zlatna medalja je pripala knjaževačkoj vinariji braće Jović, koji su sedma generacija vinara u svojoj porodici, a u kategoriji crvenih vina Vinariji manastira Bukovo. Najbolje desertno vino je lanjski “Crni bermet” Vinarije “Ravnica” iz Inđije kome je pripala srebrna medalja negotinskog međunarodnog sajma vina. Vinarija “Vinzu mare” iz Rumunije dobitnik je nagrade za najbolje uređeni štand na Sajmu.

-Nismo komercijalna vinarija. Nama je interes kvalitet, a to se pokazuje baš onako kako želimo jer svake godine neka druga vina dobijaju nagrade, sada sovinjon u belim vinima, prošle godine rizling – kaže Saša Jović iz knjaževačke vinarije “Jović”.

Međunarodni sajam meda i vina u Negotinu ove godine okupio je 120 izlagača. Vina su izložili vinari i proizvođači iz svih srpskih vinskih regija, ali i njihove kolege iz Bugarske i Rumunije.

-Sajam je potpuno opravdao naša očekivanja. Zadovoljni smo i odzivom vinara i pčelara, ali i posetama građana koji su dva dana imali priliku da se druže sa našim gostima i uživaju u njihovim proizvodima – kaže Dušan Petrović, direktor Turističke organizacije opštine Negotin, organizator ove manifestacije u saradnji sa Društvom pčelara „Hajduk Veljko“ i Udruženjem proizvođača vina sa oznakom geografskog porekla „Negotinska Krajina“.

Pokrovitelj smotre u okviru koje su održani izuzetni koncerti beogradskih “Stubova pop kulture”, knjaževačkog “Drim benda”, “Negotinskih kavaljera”, a uprkos jakoj kiši i sjajan nastup Aca Pejovića, je opština Negotin. Osim u muzici, brojni posetioci sajma mogli su da prisustvuju i predavanjima eminentnih stručnjaka, promociji knjige “VinoGrad”, prof. dr Zorana Đukanovića, da se druže sa prvim župskim vitezom vina i majstorom dva viteška reda Radomirom Veličkovićem Surijem, ali i da uživaju u vinima, medu i narodnim rukotvorinama.