U Lazarevoj pećini, nedaleko od Bora u planu je uređivanje novih hodnika, koji će po završetku svih radova biti otvoreni za posetioce. Aleksandar Milikić, gradonačelnik grada Bora naglasio je da je iz gradskog budžeta odvojeno je 1,5 miliona dinara za probijanje tunela u ovoj pećini.
– Reč je o veoma složenom i kompleksnom poslu. Čekamo na saglasnost Zavoda za zaštitu spomenika i JP “Srbije šume”. Predviđeno je prema preliminarnim procenama za uređenje i osvetljenje novih hodnika od pet do 10 miliona dinara. Prethodno treba da se urade studije izvodljivosti i elaborati a onda i da se krene sa fizičkim uređenjem prostorija i hodnika u pećini – kazao je Milikić.
Spomenik prirode „Lazarev kanjon“ je pod zaštitom države i predstavlja područje nacionalnog značaja prve kategorije.
– Treba napomenuti da je Lazareva pećina jedna od najduže istraženih pećina. Speleolozi su stigli do 14. 000 metara istraženih kanala. Investicija u ovakve poduhvate kao što je podizanje turističkih kapaciteta i otvaranje sam pećine je nešto što zahteva rad ne samo lokalne samouprave nego i države. Očekuje nas u narednom periodu sastanak sa predstavnicima “Srbija šume” kako bismo definisali kako ćemo u narednom periodu razvijati ovaj, mogu reći, državni projekat. Tu postoje i zaštićene životinjske vrste, treba uraditi elaborat i videti koliko će biti dostupno kanala za uređivanje, a da se pritom ne oštećuje flora i fauna – dodao je Milikić.
Lepota ovog prirodnog bisera se ogleda u interesantnim stalaktitima i stalagmitima, pećinskim stubovima, draperijama i kalcitnim kadicama različitih oblika i veličina.
U Lazarevoj pećini se nalazi i jedno od najvećih staništa slepih miševa, gde se od 27 registrovanih vrsta na Balkanu, nalazi čak 24.
Na ulasku u pećinu nalazi se Ulazna dvorana. Turisti su oduševljeni fontanom želja, u kojoj se ubacuju novčići, i po predanju želje bivaju ispunjene.
U prostorijama pećine smešten je i krečnjački blok – glava bizona , kao i devojačka soba u kojoj su po predanju meštani krili devojke od Turaka. Do nje vodi niz slapova koji su oblikovani kao stepenice.
Prema legendi, ostaci vojske posle Kosovskog boja sklonili su se u pećinu bežeći od Turaka a kao dokaz da su se na tom mestu hranili i boravili jesu kosti domaćih životinja, kojih i dalje ima po pećini.
Lazareva pećina se ubraja u najbogatije i jedno od najznačajnijih arheoloških nalazišta, a prema speološkim istraživanjima i najduža je u Srbiji.
KOMENTARI