NEOPHODNO POLITIČKO OSNAŽIVANJE OSI

Foto: Arhiva nedeljnika „Timočke“-Detalj sa jedne manifestacije u Boru

“OSI na lokalnoj političkoj sceni” (1)

Rezultati Popisa stanovništva iz 2011. godine, pokazuju da u Srbiji živi 571.800 osoba sa invaliditetom (OSI) od ukupno 7.186.862 stanovnika, što predstavlja oko osam odsto ukupnog stanovništva. Osobe sa invaliditetom se suočavaju sa brojnim barijerama, fizičkim i društvenim, a jedan od prepoznatljivih problema je njihova mala uključenost u politički život.

Tabela -Izvor: Republički zavod za statistiku

Po popisu stanovništva iz 2011.godine, u Borskom regionu ima 12531 osoba sa invaliditetom od kojih najviše, njih 7796 ima neki problem sa hodom. Samo u Boru ima 4552, u Kladovu 1835, u Majdanpeku 2168 doku Negotinu živi 3976 OSI.

Tabela -Izvor: Republički zavod za statistiku

Isto istraživanje ukazuje da u Zaječarskom regionu živi ukupno 13 800 osoba sa invaliditetom, od toga ih je najviše u Zaječaru 6599, u Knjaževcu 3574, u Sokobanji 1867 i u Boljevcu 1760. Takođe, najviše njih,čak 8665 ima neki vid problema sa hodom.

U dokumentu pod nazivom „Osobe sa invaliditetom u Srbiji“ od ukupnog broja OSI, više od 58% (58,2) čine žene, dok je muškaraca malo manje od 42% (41,8). Najviše ih je prijavilo poteškoću usled problema u hodanju i penjanju uz stepenice, njih 59,5% (4,7% ukupne populacije). Drugi problem po pojavnosti jeste onaj u vezi sa vidom, koji je prijavilo 41,9% ukupnog broja OSI (3,3% ukupne populacije).Od ukupnog broja stanovnika OSI, gotovo da nema osoba sa invaliditetom politički angažovanih u gradovima Borskog okruga . Ništa bolja slika nije ni u mestima Zaječarskog okruga, gde je, takođe, jako mali broj OSI uključen u politički život lokalne zajednice.

Polazeći od činjenice da je država Srbija dosta učinila na poboljšanju uslova za osobe sa invaliditetom, naročito u delu pristupačnosti važnim institucijama: zgradama opštinskih i gradskih uprava, sudova, domovima zdravlja, centrima za socijalni rad, školama itd, osobe sa invaliditetom, koje u većem broju imaju više ili visoko obrazovanje, čak 40 odsto od ukupnog broja OSI u Srbiji, pa čak i one sa nižom stručnom spremom, bi mogle mnogo toga da doprinesu svojim aktivnim učešćem u politici, na kvalitetnijem i bržem rešavanju problema sa kojim se susreću upravo OSI. Problem koji imaju sa hodom im u tom slučaju ne bi predstavljao veliki problem da utiču na kreiranje lokalne politike i aktivnije se zauzmu za bolje predstavljanje gorućih problema OSI i rešavanje istih.

U priručniku o posmatranju i promovisanju učešća osoba sa invaliditetom na izborima, navodi se da su „ravnopravnost i nedeskriminacija osnovni principi za učešće OSI na izborima i u politici, kao i da organizacije osoba sa invaliditetom treba pažljivo konsultovati i aktivno uključiti u izradu i sprovođenje zakonodavstva i politike.“ Konvencija o pravima osoba sa invaliditetom je revolucionarni sporazum koji ojačava ljudska prava OSI i obaveze države, uključujući i izričito upućivanje na političko učešće.

I u Strategiji unapređenja položaja osoba sa invaliditetom u Republici Srbiji za period od 2020. do 2024.godine,se navodi da osobe sa invaliditetom imaju ista prava kao i ostali građani i stoga moraju imati jednake mogućnosti da ta prava i ostvare (učešće u društvenom, kulturnom, ekonomskom i političkom životu zajednice, kao i pristup svim strukturama, procesima i resursima kako bi se navedene mogućnosti i ostvarile).

Grafikon –Izvor: Republički zavod za statistiku

Svi statistički podaci, istraživanja i komentari stručnjaka ukazuju na to da je učešće OSI u politici od velikog značaja za njihov napredak u društvenom i javnom životu. U tom slučaju bi se smanjila još uvek prisutna diskriminacija u društvu, uticalo na veću zapošljenost OSI, ubrzao rad na rešavanju mnogih problema sa kojima se OSI suočavaju, povećala svest javnosti o njihovim sposobnostima i mogućnostima.

Izvor: Priručnik o posmatranju i promovisanju učešća osoba sa invaliditetom na izborima, „Osobe sa invaliditetom u Srbiji“ , Strategija unapređenja položaja osoba sa invaliditetom u Republici Srbiji za period od 2020 do 2024.godine, Republički zavod za statistiku.

Projektni tim nedeljnika „Timočke“

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *